Hidraulika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Tekst stranice se zamjenjuje sa '[[Datoteka:Table of Hydraulics and Hydrostatics, Cyclopaedia, Volume 1.jpg|mini|desno|250px|Stranica o hidraulici i '''kak ste '''glupi''''''Podebljani tekst''''''U...' |
m Uklonjena promjena suradnika 93.138.37.165, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Luckas-bot |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Table of Hydraulics and Hydrostatics, Cyclopaedia, Volume 1.jpg|mini|desno|250px|Stranica o hidraulici i
'''Hidraulika''' je [[znanost|znanstvena]] i [[tehnika|tehnička]] disciplina koja proučava oblike i [[zakon]]e [[mehanika|mehaničkog]] gibanja i relativnog mirovanja [[tekućina]] i [[plin]]ova.
Ime 'hidraulika' ''{{Polytonic|ὑδραυλικός}}'' (''hydraulikos'') je nastalo spajanjem [[Grčka|grčkih]] rijeći ''{{Polytonic|ὕδωρ}}'' (hydor) - [[voda]] i ''{{Polytonic|αὐλός}}'' (aulos) - [[cijev]] ili [[žlijeb]]. Taj naziv u početku je označavao znanost o gibanju vode u cijevima. Danas takvo shvaćanje ima samo [[historija|historijsku]] vrijednost.
Razvojem [[proizvodnja|proizvodnje]] i [[tehnika|tehnike]] širila su se i područja proučavanja i primjene. Danas je [[spektar]] primjene hidraulike toliko širok da je teško naći neko područje tehnike u kojem se ne bi na neki način koristili njeni zakoni. Najšira područja primjene zakona hidraulike su [[hidrotehnika]], [[melioracija|melioracije]], [[hidrologija]], opskrba vodom i [[kanalizacija]], [[hidroenergetika]] i vodeni [[transport]].
Hidraulika je dio šire znanosti o [[fluid]]ima.
==Povijesni razvoj==
Prvi dokaz o rudimentarnom znanju hidraulike i njezinoj primjeni pronađeni su u dolini rijeke [[Tigris]], 7000 godina prije nove ere, u mjestu Choga Mami. Bili su to ostaci 2 m širokih kanala.
U [[Sri Lanka|Sri Lanki]] 2000 godina prije nove ere [[Sinhalese|Sinhalezi]] su otkrili princip rada [[ventil]]a.
U [[Antika|antičkoj]] [[Grčka|Grčkoj]] [[Ctesibius]] matematičar i izumitelj napisao je prvu znanstvenu raspravu o stlačenom [[zrak]]u i njegovoj upotrebi u [[pumpa]]ma. Njegov rad ''O pneumatici'', o elastičnosti zraka, priskrbio mu je naziv 'oca [[pneumatika|pneumatike]]'. Na žalost ni jedan od njegovih pisanih radova nije do danas sačuvan.
Tako da se prvim znanstvenim djelom u oblasti hidraulike priznaje [[Arhimed]]ova rasprava ''O tijelima koja plivaju'', napisana 250 godina prije nove ere. U [[Rim|rimsko]] doba primjena znanja o hidraulici je bila posebno raširena. Javni [[vodovod]] ([[Akvedukt]]), vodom pokretani [[mlin]]ovi i hidrauličko [[rudnik|rudarenje]] samo su neki od primjera. Stari Rimljani su bili među prvima koji su koristili [[sifon]] za transport vode iz udaljenih [[izvor]]a do [[grad]]ova. [[Olovo (element)|Olovo]] je bilo osnovni materijal za izradu [[cijev]]i.
U srednjovjekovnim islamskim zemljama otkrića u fluidnoj mehanici muslimanskih fizičara kao što je [[Al-Khazini]] (otkrio [[hidrostatska ravnoteža|hidrostatsku ravnotežu]]) doveo je do mnogih izuma kojima je unaprijeđena poljoprivreda i higijena (unaprijeđeni sustav snabdijevanja vodom za kućanstva). [[Al-Jazari]] (1136-1206) dizajnirao je prve, ikad zabilježene, humanoidne robote pokretane hidraulikom.
Bila su to četiri automatska glazbenika u čamcu koji je plutao na jezeru i zabavljao kraljeve goste. Izumio je različite naprave za dizanje vode, vodenice i vodene točkove od kojih i eliptični točak kojim se kružno gibanje pretvara u linearno. Izumi koljenčaste osovine i mehanizma zglobne osovine danas su osnova motora sa unutarnjim izgaranjem. Prvi put su primjenjeni u napravi za dizanje vode [[saqiya|saqiyi]], čije su sastavnice rotacijska, vodenom snagom pokretana, lančana pumpa i prva povratno klipna usisna pumpa. Njegov izum je i dan danas korišteni sustav poteznog kotlića za ispiranja toaletne školjke.
1586. godine [[Stevin]] je objavio djelo ''Osnove hidrostatike'', a 1612.godine [[Galileo Galilei]] djelo ''Rasprava o tijelima u vodi i onima koja se gibaju u njoj''.
1619. godine [[Benedetto Castelli]] (1576 - 1578–1643), učenik [[Galileo Galilei]]a, tiskao je knjigu ''Della Misura dell'Acque Correnti'' (O mjerenju tekuće vode) koja je postala temelj moderne [[hidrodinamika|hidrodinamike]].
[[Blaise Pascal]] (1623–1662) izumio je hidrauličku presu koja radi na principu prijenosa tlaka u tekućini tako da mala sila na velikoj površini proizvodi veliku silu na maloj povšini uz isti tlak ili uz istu promjenu tlaka u tekućini - [[Pascalov zakon]]. Zakon je formuliran u raspravi ([[traktatu]]) '' O ravnoteži tekućina'' 1663. 1685. godine [[Isac Newton]] je formulirau hipotezu o unutarnjem trenju kod tekućina.
[[Francuska|Francuski]] liječnik [[Jean Louis Marie Poiseuille]] istraživao je strujanje krvi kroz ljudsko tijelo i otkrio važan zakon o ovisnosti protoka o promjeru cijevi kroz koju tekućina struji. 1846. godine on ga je formulirao i objavio, a danas je poznat kao Poiseuilleov zakon.
Time su postavljeni osnovni temelji hidraulike. A na njih su se nadovezali [[Daniel Bernoulli]] i [[Leonhard Euler]]. Bernoulli je u svome djelu iz 1738. godine ''Hidrodinamika'' dao temeljni teorem hidrodinamike, poznat pod nazivom [[Bernoullijeva jednadžba]]. Ona postavlja opću vezu između tlaka, visine i brzine gibanja tekućine. Kasnije je Bernoullijeva jednadžba proširena na plinove, a nakon dopune sa članovima koji prikazuju utjecaj sile [[trenje|trenja]], ta jednadžba je postala osnovnom u suvremenoj hidraulici. Euler u svojoj raspravi ''Opći principi gibanja tekućine'' iz 1755. godine predstavlja sistem diferencijalnih jednadžbi idealne (apstraktne) tekućine bez trenja. U mehaniku tekućine je uveo pojam tlaka u točki tekućine u gibanju i mirovanju, a izveo je i jednadžbu neprekidnosti tekućine (kontinuiteta). Osim toga formulirao je zakon o promjeni količine gibanja i momenta količine gibanja u primjeni na tekućine i plinske kontinuume. On je izveo jednadžbo za [[turbina|turbine]], postavio osnove teorije [[brod]]a, te razjasnio pitanje otpora tekućine tijelima koja se u njoj gibaju.
==Izvori==
* I.I.Agroskin, G.T.Dmitrijev, F.I.Pikalov, "Hidraulika", Tehnička knjiga, Zagreb, 1973.
* H.Rouse, "Tehnička hidraulika", Građevinska knjiga, Beograd, 1969.
* Rushdī Rāshid, Régis Morelon, "Encyclopedia of the history of Arabic science", Routledge, London, 1996.
==Vanjske poveznice==
*[http://www.iahr.org International Association of Hydraulic Engineering and Research (IAHR)]
*[http://www.grc.nasa.gov/WWW/K-12/WindTunnel/Activities/Pascals_principle.html Pascal's Principle and Hydraulics]
*[http://www.hydraulicmania.com The principle of hydraulics]
[[Kategorija:Mehanika fluida]]
[[ar:علم السوائل المتحركة]]
[[bs:Hidraulika]]
[[ca:Hidràulica]]
[[cs:Hydraulika]]
[[da:Hydraulik]]
[[de:Hydraulik]]
[[el:Υδραυλική]]
[[en:Hydraulics]]
[[eo:Hidraŭliko]]
[[es:Hidráulica]]
[[et:Hüdraulika]]
[[fa:هیدرولیک]]
[[fi:Hydrauliikka]]
[[fr:Hydraulique]]
[[he:הידראוליקה]]
[[hi:जल इंजीनियरी]]
[[hu:Hidraulika]]
[[id:Hidrolika]]
[[io:Hidrauliko]]
[[it:Idraulica]]
[[ja:水理学]]
[[nl:Hydraulica]]
[[nn:Hydraulikk]]
[[no:Hydraulikk]]
[[pl:Hydraulika]]
[[pt:Hidráulica]]
[[ru:Гидравлика]]
[[sh:Hidraulika]]
[[simple:Hydraulics]]
[[sr:Хидраулика]]
[[sv:Hydraulik]]
[[tr:Hidrolik]]
[[uk:Гідравліка]]
[[vi:Thủy lực học]]
[[zh:水力学]]
| |||