Gornjonjemački jezici: razlika između inačica

'''GornjenjemačkiGornjonjemački''' ima više značenja:

:# [[Standardni jezik]] (tu se »gornjenjemački«gornjonjemački» koristi kao sinonim za »«novi gornjenjemački«gornjonjemački»)

:# Zbirni pojam za '''gornjenjemačkigornjonjemački jezik''' odnosno za [[dijalekt]]e tijekom njegovog vremenskog razvoja od starog gornjenjemačkoggornjonjemačkog, preko [[srednji gornjenjemački jezik|srednjeg gornjenjemačkogsrednjogornjonjemačkog]] do suvremenog ili ''novog'' gornjenjemačkoggornjonjemačkog jezika.

GornjenjemačkiGornjonjemački je [[njemački jezik]] koji se smatra normom u izgovoru i korištenju riječi na njemačkomnjemačkome govornom području, što znači u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Luksemburg]]u, [[Lihtenštajn]]u, dijelovima [[Švicarska|Švicarske]], [[Belgija|Belgije]] u njenim istočnim kantonima, [[Italija|Italije]] u južnom [[Tirol]]u i [[Francuska|Francuske]] u [[Elzas]]u i [[Lotaringija|Lotaringiji]] ali ovdje vrlo rijetko, a koristi ga još uglavnom samo starijastariji generacijanaraštaji.

Pod pojmom ''gornjenjemačkigornjonjemački'' podrazumijeva se koncept normi pisanog i govornog jezika za kojikoje se smatra da im se svi koji se koriste njemačkim jezikom u dnevnoj upotrebiuporabi trebaju približiti najviše koliko mogu.

[[Slika:Verbreitungsgebiet des heutigen Mitteldeutschen.PNG|thumb|SrednjenjemačkaSrednjonjemačka narječja]]

[[Slika:Oberdeutsch-1945.png|thumb|GornjenjemačkaGornjonjemačka narječja]]

U svom drugom, i uz to prvobitnom značenju, '''''gornjegornjo'''njemački'' i '''''donjedonjo'''njemački'' su prostorno-zemljopisni pojmovi. Međutim u ovom smislu naukeznanosti o jeziku, pojam ''gornjenjemačkigornjonjemački'' podrazumijeva zapadnogermanske (gornjegornjo- i srednjenjemačkesrednjonjemačke) [[dijalekt]]e koji su sudjelovali u drugoj [[promjenaglasovna glasovapromjena|glasovnoj promjeni]] gornjenjemačkoggornjonjemačkog jezika.

==Povijesni razvoj pojma »gornjenjemačkog«gornjonjemačkog jezika«»==

'''Novi gornjenjemačkigornjonjemački''' koristi se za najmlađe razdoblje razvoja njemačkog suvremenog jezika.

Razdoblja povijesnog razvoja njemačkog jezika dijele se dijelena:

:# Stari gornjenjemačkigornjonjemački 800. do 1050. godina

:# Srednji gornjenjemačkigornjonjemački 1100. do 1350. godine

:# Rani novi gornjenjemačkigornjonjemački 1350. do 1600./1650. godina

:# Novi gornjenjemačkigornjonjemački 1650./1700. do sadašnjosti

Pri tome, kod točnog datiranja postojali su i veliki problemi. Prvo, kao početak starog gornjenjemačkoggornjonjemačkog uzima se 800.-ta godina samo zato, jer su dosadašnja istraživanja utvrdila postojanje prvih pisanih izvora negdje u to vrijeme. Ali to ne znači, da i prije tog vremena nije postojao stari gornjenjemačkigornjonjemački jezik. Nadalje, prijelazi iz razdoblja u razdoblje su vrlo uvjetno točni. Oni su trajali, od područja do područja, i više od 100 godina. A na različitim nivoima, [[promjenaglasovna glasovapromjena|glasovna promjena]] koja se smatra prijelomnom granicom nije se dogodila odjednoodjednom, ona je nešto što je trajalo i nije se vremenski poklopila u svim područjima.