|
[[Datoteka:Panorama Baska.jpg|mini|Prvotna Baška nalazila se na uzvisi ponad današnje Baške. Na slici se vidi žuti [[zvonik]] crkve svetog Ivana Krstitelja, a oko koje crkve se nalazio kaštel Baška dok ga [[1380.]] godine Mlečani nisu razorili i spalili]]
Sigurno je da su Hrvati naselili veći dio otoka, otprilike do linije [[Malinska]] - [[Stara Baška]]. Istočno od nje su '''osnovali 4četiri kaštela: Omišalj, Dobrinj, Vrbnik i Bašku'''. Zapadno od spomenute linije (područje [[Šotovento|Šotoventa]], okolica [[Krk (grad)|grada Krk]], područje današnje općine [[Punat]]) ostao je još nekoliko stoljeća naseljen pretežno romanskim stanovništvom, a Hrvati su ga naseljavali postupno, kroz mnogo stoljeća. Točno su liniju razgraničenja utvrdili najprije romanist [[Petar Skok]], a kasnije su njezin južni kraj ispravili [[Mihovil Bolonić]] i [[Ivan Žic Rokov]]. Prema Petru Skoku linija je išla od Punta Pelove kraj [[Porat|Porta]] u [[Dubašnica|Dubašnici]] preko Kaslona i zaseoka [[Muraj]] na [[Treskavac]] sve do [[Draga Bašćanska|Drage Bašćanske]]. Bolonić i Žic su ispravno{{nedostaje izvor}} korigirali liniju koja po njima od Muraja ide na Kuku te prolazi tek malo istočnije od [[Punat|Punta]], isključujući Treskavac, preko polja [[Sus]] na rt [[Negrit]].<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 26</ref> Utvrđivanje linije provođeno je na temelju [[toponim]]a, a koji su istočno od linije hrvatskog porijekla, a zapadno su romanskog (latinskog). Skok kao najstarije hrvatske nazive na Krku navodi [[Hlam]], [[Njivice]], [[Poljica (Krk)|Poljica]], ''Ert'' i ''Ret'' (danas rt), [[Gabonjin]], [[Kozarin]], [[Jurandvor]]. Povjesničar [[Vjekoslav Klaić]] među najstarije nazive ubraja: Hlam/Klam, [[Klimno|Kivno/Kibno]], [[Gostinjac|Gostinjoc]], [[Polje|Poje]], [[Tribulje|Tribùje]], Vetrnà, [[Žestilac|Žestiloc]], [[Dolovo|Dòlova]], [[Gabonjin]], [[Sužan|Sužàn]], [[Šugare]], [[Hlapa]].<ref name="Klaić34"></ref>
[[Datoteka:Vrbnik 07.jpg|mini|Vrbnik]]
|
