Inačica od 13. srpnja 2010. u 10:13 uredi Ex13 (razgovor \| doprinosi) 12.965 edits uvod dopunjen, manje izmjene ← Starija izmjena		Inačica od 15. srpnja 2010. u 20:49 uredi ukloni ovu izmjenu Ex13 (razgovor \| doprinosi) 12.965 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 4: Rimski klasični pravnici postavili su prve temelje [[pravna znanost\|pravne znanosti]]. Njihovo djelo su nastavili i dovršili [[glosatori]] i [[postglosatori]] u Italiji, zatim francuski pravnici srednjeg vijeka te njemački i nizozemski pravnici počevši od 16. stoljeća dalje. Tako su na temelju rimskog prava izgrađeni pravni pojmovi, klasifikacije i kategorizacije osnovnih pravnih instituta, koje je prihvatila pravna znanost svih civiliziranih naroda. ==Razdoblja rimskog prava== Rimska pravna povijest obuhvaća vremensko razdoblje od trinaest stoljeća. Uobičajena podjela poznaje četiri razdoblja razvitka rimskog prava, utvrđena prema značajnim političkim i društveno-ekonomskim zbivanjima. Line 13 ⟶ 12: * 3. razdoblje '''klasičnog prava''' - vrijeme principata (od [[27. pr. Kr.]] do smrti [[Aleksandar Sever\|Aleksandra Severa]] [[235.]] godine) ; * 4. razdoblje '''postklasičnog prava''' - razdoblje dominata (od [[235.]] do smrti cara Justinijana [[565.]] godine). Većine romanista razvoj rimskog prava percipira na način da je ono svoj vrhunac doživjelo u razdoblju klasičnog prava, pad je doživjelu u razdoblju postklasičnog prava, da bi ga ponovno uzdigla djelatnost cara Justinijana, koji je svojim ''Corpus iuris civilis'' stvorio nenadmašiv sustav prava. Tzv. mračni [[srednji vijek]] od [[7. stoljeće\|7.]] do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] označavao je za Europu ponovni duboki pad pravne kulture, da bi tek od 13. stoljeća djelatnošću glosatora i postglosatora došlo do renesanse proučavanja, čak i primjene Justinijanovog ''Corpus jurisa''.<ref>[http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=15&s=32 Lujo Margetić: "Perspektive znanstvenog istraživanja pravnopovijesnih tema", Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 43 (2006), broj 3-4 (83)]</ref> ==Podjela rimskog prava== Najčešća podjela prava danas, je ona iz XIX stoljeća, tzv. pandektna ([[pandectae]] - grčko ime [[Digesta]]). Po njoj građansko pravo djelimo na: # [[Statusno pravo]] Line 55 ⟶ 56: ==Izvori== {{reflist}} ==Literatura== * Horvat, M., Rimsko pravo, 12. izdanje, Zagreb, 2002. * Romac, A., Rimsko pravo, 7. izdanje, Zagreb, 2002.

Rimsko pravo: razlika između inačica