Inačica od 18. srpnja 2010. u 15:13 uredi 161.53.198.124 (razgovor) →‎Kršćanstvo i Katolička Crkva u Hrvata danas ← Starija izmjena		Inačica od 18. srpnja 2010. u 15:23 uredi ukloni ovu izmjenu Bugoslav (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.342 edits Tu rečenicu bih izbrisao. Jer onda se može pisati i o onim svećenicima koji su se učlanili u nekakva društva što su bila državno sponzorirana i o onim svećenicima koji su bili dio NOP-a. Novija izmjena →
Redak 17: Krajem 19. stoljeća u Hrvatskoj, koja je do [[1918]]. bila u sklopu [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske]], organiziraju se hrvatski katolički đaci, studenti i intelektualci te stvaraju svoj pokret da bi u društvo unosili katolička načela i vrijednosti. Između dva svjetska rata Crkva je uglavnom slobodno djelovala. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska\|Nezavisne Države Hrvatske]] manji dio katoličkog klera je podržavao ~~politiku~~vlast ~~ustaškog~~ustaškoga režima. Poslije [[Drugi svjetski rat\|II. svjetskog rata]] komunistička se vlast obračunava s ideološkim protivnicima, teško optužujući sam vrh Katoličke Crkve, što kulminira montiranim procesom, suđenjem i zatočenjem tadašnjeg [[nadbiskup]]a [[Alojzije Stepinac\|Alojzija Stepinca]]. Zbog imenovanja Stepinca [[kardinal]]om prekinuti su diplomatski odnosi sa [[Vatikan\|Svetom Stolicom]], koji će biti ponovno uspostavljeni tek 1966. godine. U [[SFRJ\|socijalističkoj Jugoslaviji]], komunistička vlast provodi opću nacionalizaciju, čime i Katolička Crkva gubi brojne posjede, bolnice, škole, domove. Oduzeti su ne samo posjedi nego i pojedini samostani, a nekima (Trapisti kod Banja Luke) su oduzeti svi gospodarski objekti od kojih je samostan živio i koji su praktički bili dio samostana. Dogodio se i jedan paradoks: časne sestre koje su radile u bolnicama kao medicinske sestre otpuštane su iz ljubljanskih i zagrebačkih bolnica, a primale su ih i čak pozivale bolnice u Srbiji i Crnoj Gori. Vjeronauk je izbačen iz škole, laičke organizacije morale su biti raspuštene, vjera je proglašena privatnom stvari čovjeka i zabranjen je bilo kakav način njenog javnog očitovanja, te je provođena sustavna ateizacija. Članstvo u [[Komunistička partija Jugoslavije\|Komunističkoj partiji]] uvjetuje se ograđivanjem od religioznosti. Budući da se većina položaja u politici i gospodarstvu dobivala upravo kroz Partiju, vjernici (a i osobe koji su bili nepodobne po drugim kriterijima) su u pravilu bili diskriminirani ili potpuno isključeni iz javnog života.

Katoličanstvo u Hrvata: razlika između inačica