Hrvatsko domobranstvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 65:
Svi zapovjednici Zagrebačkog hrvatsko-slavonskog domobranskog okružja u činu podmaršala
bili su Hrvati – grof [[Miroslav Kulmer]] (1869.-1875.), [[Dragutin Višnić]] (1875.-1880.), [[Milan Musulin|Milan (Emil) Musulin]] (1881.-1890.), [[Matija Raslić]] (1890.-1893.), [[Eduard Lukinac]] (1893.-1897.), [[Josip Bach]] (1897.-1901.), [[Ðuro Ćanić]] (1901.-1903.), [[Radoslav Gerba]] (1903.-1907.), [[Svetozar Borojević|Svetozar Borojević]] (1907.-1912.), [[Stjepan Sarkotić|Stjepan Sarkotić]] (1912.-1914.), [[Ivan Salis Seewis]] (1915.), [[Anton Lipošćak]] (1915.-1916., 1917.), [[Luka Šnjarić]] (1916.-1917.), [[Mihael Mihaljević]] (1917.-1918.), [[Teodor Soretić]] (1918.).
Hrvatsko-slavonski XIII korpus sudjelovao je [[1914.]] u borbama protiv [[Kraljevina Srbija|Srbije]]. POčetkom [[1915.]] korpus je prebačen na rusku bojišnicu u istočnu [[Galicija|Galiciju]], gdje je ostao do veljače [[1918.]], kada je prebačen u Italiju. <ref name=Mažuran> Mladen Trnski i dr. Ive Mažuran; Zagreb, 1993., Hrvati: slike iz ratničke prošlosti </ref>
Dalmatinski XVI. korpus nakon rata protiv Srbije [[1915.]] godine upućen je na talijansku bojišnicu.<ref name=Mažuran> Mladen Trnski i dr. Ive Mažuran; Zagreb, 1993., Hrvati: slike iz ratničke prošlosti </ref>
=== Uloga domobranstva u Prvom svjetskom ratu ===
| |||