Razlika između inačica stranice »Asan Arapović«

Dodano 12 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
'''Hasan aga Arapović'''(?-1669) je bio bogati zemljoposjednik i vođa graničara Turskog Carstva u 17 stoljeću.Imao je svoje posjede u Zagvozdu , Župi i Grabovcu te svoju kulu u [[Vinici/Vinica (Tomislavgrad,Bosna i HercegovinaBiH)|Vinica]].Mjesto njegovog podrijetla je vjerovatno [[Mostar]] ili [[Ljubuški]].Poslije njegove smrti 1669 godine Arapovići se opet sele u [[Ljubuški]] i mjesto [[Vitina]] i vraćaju se katoličkoj vjeri.
 
==Hasan aga kao lik u pjesmi==
Hasan-aga je poginuo 17. marta 1669. godine u okršaju sa primorskim ustanicima:
 
1669.; miseca marča na 17. budući otiša Ilija Bogdanović u četu; samo 6 druga;ter ošpija Turke na Zadvarju i poruči po ostale četnike da dodju; i podje ji 80ljudi k njemu i uzeše kulu na Poletnici i u kuli 3 kršćanina. Kulu opališe; izašli Turci iz [[Zadvarja/Zadvarje|Zadvarja]] na pomoć; ali ji naši dočekali u busiji; 3 ubili a jednoga živa dovedoše. Ubiše Hasanagu Arapovića i to tako.
 
U proznom dijelu ( Razgovora ugodnog ) [[Kačić/Andrija Kačić Miošić]] o smrti Hasan-age piše:
 
Na 1669 marča na 16. Otiđe osamdeset vojnika s [[Makarske/Makarska|Makarske]] na Zadvarje; uzeše kulu u Poletnici; pak je upališe. Vidjevši Turci Zadvarani da kulagori; izađoše njoj na pomoć; i dočekaše ji Makarani pak se s Turcima pobiše: tri vrsna ubiše Turčina; a jednoga ufatiše živa. Pogibe na tomograšu Asan-aga Orapović; silni mejdandžija; koji biše na mejdanu ranio Deranju ajduka pod Kozicom; i posiče ga Tadija Kulišić. Baš se biše junak na junaka namirio.
 
U ( RagovoruRazgovoru ugodnom ) su i stihovi:
 
''Di je sada zmija od Mostara;
po imenu Turčin Hasan-ago
Orapović; silni mejdandžija ?
Pogubi ga Kulišić Tadija
na Zadvarju; više sinja mora''.
 
Dvori zadvarskog dizdara[[dizdar]]a su ubrzo poslije njegove smrti opljačkani i zapaljeni:
 
1669.; miseca ilišćaka na 16. Naša četa podje na [[Vinicu/Vinica (Tomislavgrad,Bosna i HercegovinaBiH)|Vinicu]] i palili dvore Dizdara od Zadvarja i našli dosta robe svakojake; donili svekoliko što vridi i svi zdravo.
 
U narodnoj predaji Orapović se navodi i kao ( Orap ). U toku 1648. godine fra Petar Kumbat je podigao ustanak i orobio i zapalio preko osamdeset turskih kula i dvorovaudvorova u Imotskom i njegovoj okolini. Taj događaj je sto godina kasnije opjevao fra [[Filip Grabovac]] u svom "Cvitu" i štampaotiskao u Veneciji. Na jednom mjestu u "Kumbatovoj pjesmi" se navodi:
 
''Osamdeset kula porobiše;
a još veće bilih dvora biše.
i porobi Orapove dvore.''