Profesor: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: ar, fa, ro, ug, vec Uklanja: fr |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
Za držanje predavanja na fakultetu ili akademiji (u najvećem broju slučajeva) potreban je stupanj obrazovanja [[doktor znanosti]] i određen broj znanstvenih radova. Predavač na fakultetu, prije dobivanja zvanja profesora, mora određeno vrijeme provesti u zvanjima [[asistent]] i [[docent]], potom slijede zvanja [[izvanredni profesor]] i [[redoviti profesor|redoviti]] (redovni) profesor
Profesori obrazuju i odgajaju učenike – polaznike srednjih škola. Srednje škole dijele se na gimnazije, strukovne škole i umjetničke škole. Profesori pomažu svojim odgajanicima da uđu šire i dublje u sadržaje nastavnih predmeta koje su učili u osnovnoj školi, odnosno upoznavaju ih sa sadržajima o svijetu i sebi s kojima se susreću prvi put. Obrazovni sadržaji utvrđeni su nastavnim programom određene vrste srednje škole. Budući da profesori rade s populacijom u razvojnoj fazi mladenaštva, kad se postupno zaokružuje strukturiranje ličnosti svakog pojedinca, njihova je odgojna uloga u kreiranju čuvstvenih i motivacijskih osobina u učenika vrlo velika. Prema tomu, iz sadržaja poslova koje obavljaju proizlazi njihova dvostruka učiteljska radna uloga: uloga obrazovatelja, koja obuhvaća poučavanje učenika da bi stekli znanja, vještine i razvili sposobnosti, te uloga odgajatelja, koja obuhvaća poučavanje učenika da bi usvojili određene vrijednosti, stavove i navike.
Svaki profesor, u okviru svog nastavnog predmeta, prilagođuje svoje stručno znanje propisanom programu za određeni razred srednje škole i prenosi ga učenicima. Pri tomu se služi suvremenim psihološko-pedagoškim i didaktičko-metodičkim spoznajama o procesima učenja i oblicima poučavanja. U srednjim školama zastupljen je veći broj nastavnih predmeta, npr. hrvatski jezik, strani jezik, biologija, matematika, fizika, kemija, povijest, zemljopis, informatika, glazbena umjetnost, likovna umjetnost, psihologija, logika, filozofija, sociologija, etika i kultura, politika i gospodarstvo, tjelesna i zdravstvena kultura itd., koje predaju profesori odgovarajućih struka. Profesori psihologije mogu raditi kombinirano – u nastavi i kao stručni suradnici. Nastava se obavlja predavanjima, ali i drugim metodičkim postupcima, kao što su seminari, rad u laboratoriju, rad u radionici, terenska nastava, stručne ekskurzije i slični oblici komunikacije profesora i učenika. Pritom je poželjna što veća individualizacija nastavnog procesa.
Profesori, osim neposrednog rada u redovitoj i izbornoj nastavi, imaju i druge obrazovno-odgojne zadaće: prate i vrednuju učenikov napredak, surađuju s roditeljima na usklađenom odgojnom djelovanju škole i obitelji, organiziraju stručne posjete i maturalna putovanja, organiziraju školske i izvanškolske manifestacije (smotre, natjecanja, kulturne i sportske priredbe), mentori su u školskim grupama, klubovima, sekcijama i društvima, vode razredništvo i sl. U gimnazijama su zastupljene i aktivnosti na profesionalnom savjetovanju učenika u vezi s izborom studija i zanimanja. Uz odgojno-obrazovni rad vezani su i odgovarajući tehnički i administrativni poslovi, kao što su ispravljanje testova, pismenih radova i maturalnih radnji, planiranje, vođenje evidencija, izradba statističkih pregleda i izvještaja, rhtmoreda sati itd., što su profesori dužni točno i savjesno obavljati.
[[Kategorija: Srednje obrazovanje]]
| |||