Mantova: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Znamenitosti: infokutija
mNema sažetka uređivanja
Redak 31:
'''Mantova''' je [[grad]] i upravno središte istoimene sjeverne [[Italija|talijanske]] provincije, regija [[Lombardija]]; 48,297 stanovnika. [[poljoprivreda|Poljoprivredno]] je, [[industrija|industrijsko]] i [[turizam|turističko]] središte.
 
[[Datoteka:Dsc 1150 Mantua.jpg|mini|lijevo|300px275px|<center>'''Mantova'''<center>]]
Mantova je od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] okružena [[vještačko jezero|vještačkim jezerima]] (''Lago Superiore, Lago di Mezzo i Lago Inferiore'', tj. "Gornje", "Srednje" i "Donje" jezero) s tri strane. Ona se pune s rijeke [[Mincio]], koja se spušta s jezera [[Garda]]<ref>[http://www.comune.mantova.it/Culture_tourism/tourist_itinerary/mantua_nature/parco_mincio Parco del Mincio]</ref>. Četvrto jezero, jezero Pajolo, je isušeno u 18. stoljeću.
 
==Povijest==
 
[[Datoteka:Nuremberg chronicles f 084r 1.png|lijevo|mini|200px|<center>Mantova (1493.)<center>]][[Datoteka:Cacciatabonacolsi.jpg|mini|lijevo|200px|<center>[[Domenico Morone]], ''Bitka ipred palače Bonacolsi u Mantovi'', Duždeva palača.<center>]]
Mantovu su utemeljili [[Etruščani]] u 6. st. pr. Kr. na već postojećem otočnom naselju na rijeci Mincio (oko [[2000. pr. Kr.]]). Ime joj potječe od etrurskog boga [[Mantus]]a (ili [[Had]]a), a u 5. st. pr. Kr. njom vladaju [[Cenomani]], [[Gali|galsko pleme]]. Od [[214.]] godine se spominje kao [[Stari Rim|rimska kolonija]]. Mantova je rodni grad pjesnika [[Vergilije|Vergilija]].
 
[[Datoteka:Nuremberg chronicles f 084r 1.png|lijevo|mini|200px|<center>Mantova (1493.)<center>]]
Početkom 5. stoljeća Mantovu razaraju [[Goti]], a stradava i u [[bizant]]sko-[[langobardi|langobardskim]] sukobima u 6. stoljeću. Langobardi vladaju Mantovom od 7. stoljeća, a zamjenjuju ih feudalni gospodari [[Canossa|Canosse]], do [[1115.]] godine kada pristupa savezu lombardskih gradova ([[Lombardska liga]]).
 
[[Datoteka:Cacciatabonacolsi.jpg|mini|<center>[[Domenico Morone]], ''Bitka ipred palače Bonacolsi u Mantovi'', Duždeva palača.<center>]]Tijekom sukoba [[Gvelfi|Gvelfa]] i [[Gibelini|Gibelina]], [[Pinamonte Bonacolsi]] je iskoristio kaotičnu situaciju i ovladao Mantovom [[1273.]] godine. Njegova obitelj je vladala slijedeće stoljeće, tijekom čega je Mantova postala trgovački i umjetnički uspješno središte. Nakon organiziranih prosvjeda [[1328.]] godine njome gospodari obitelj [[Gonzaga]] (od [[1632.]] obitelj [[Gonzaga-Nevers]]), i zahvaljujući potpori [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] i pape [[Pio II.|Pija II.]] vladali su čvrsto u 15. stoljeću. Na njihovu vladavinu podsjeća monumentalni dvorac-utvrda ''Castello di San Giorgio'', danas arheološki muzej i galerija umjetnina.
 
God. [[1708.]] pripala je [[Austrija|Austriji]] i priključena je [[Milansko vojvodstvo|Milanskom vojvodstvu]]. God. [[1797.]] osvaja je [[Napoleon]]ova vojska, do [[1805.]] godine kada je priključena [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]]. Od [[1814.]] godine ponovo je pod vlašću Austrije, i postaje jedno od njezinih vodećih vojnih uporišta u gornjoj Italiji. Tijekom revolucije [[1848.]] godine mjesecima je bila pod opsadom vojske [[Pijemont]]a, da bi tek [[1859.]] godine bila priključena [[Mletačka republika|Mletačkoj republici]], te zajedno s njom [[1866.]] godine ušla u sastav ujedinjene [[Italija|Kraljevine Italije]].
Redak 47:
==Znamenitosti==
 
[[Datoteka:MantovaBasilicaSantAndrea.jpg|mini|lijevo|200px|<center>[[Leon Battista Alberti]], ''Sant' Andrea''<center>]]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Mantova i [[StabbionetaSabbioneta]]
|slika = Mantua2 BMK.jpg
|godina = [[2008.]] <small>(32. zasjedanje)</small>
Line 58 ⟶ 57:
|država = {{ZD|I|ITA}}
}}
[[Datoteka:MantovaBasilicaSantAndrea.jpg|mini|lijevo|200px|<center>[[Leon Battista Alberti]], ''Sant' Andrea''<center>]]
Obitelj [[Gonzaga]] je bila veliki sponzor umjentosti i kulture, te su ugostili brojne znamenite umjetnike ([[Leone Battista Alberti]], [[Andrea Mantegna]], [[Giulio Romano]], [[Donatello]], [[Peter Paul Rubens]], [[Pisanello]], [[Domenico Fetti]], [[Luca Fancelli]] i [[Nicolò Sebregondi]]). Premda su brojna umjentička djela nestla iz Mantove, njena kulturna važnost je izvanredna zbog njenih spomenika, osobito ranih primjera renesansne talijanske svjetovne arhitekture poput:
 
Redak 73:
 
U Mantovi se nalaze i crkve:
* ''Sant' Andrea (Basilica di Sant'Andrea di Mantova)'' [[Leon Battista Alberti]]ja s grobom [[Andrea Mantegna|A. Mantegne]].
* ''Rotunda San Lorenzo'' iz 1082. god.
* ''San Sebastiano'' (1460.-1470.), te
* Katedrala (''Duomo di Mantova'') iz 16. stoljeća kojoj je unutrašnjost dizajnirao [[Giulio Romano]].
 
Staro središte grada je od [[2000.]] godine, zajedno s posjedima Gonzaga u [[Sabbioneta|Sabbioneti]], upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. <ref>[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/328/ Mantova i posjedi Gonzaga, UNESCO-va svjetska baština]</ref>
 
<gallery>
Slika:Lombardia Mantova1 tango7174.jpg|<center>Trg (Piazza) Sordello s Kapetanovom palačom (lijevo) i katedralom (desno).
Datoteka:Mantua3 BMK.jpg|<center>Rotunda San Lorenzo
Datoteka:Palazzo Te Mantova 1.jpg|<center>[[Giulio Romano]]<br>''[[Palazzo Te]]''
Datoteka:46CastelloSGiorgio.jpg|<center>Dvorac sv. Jurja
Slika:Lombardia Mantova1 tango7174.jpg|<center>Trg (Piazza) Sordello s Kapetanovom palačom (lijevo) i katedralom (desno).
</gallery>