Dimitrija Demeter: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
preneseno s članka "Grobničko polje" |
||
Redak 7:
Tako u svojoj najpoznatijoj drami ''Teuta'', koja se smatra prvom hrvatskom dramom, zagovara ideju o ilirskom podrijetlu južnih Slavena. Pisao je i pripovijetke, feljtone, književne i kazališne kritike, libreta za opere [[Vatroslav Lisinski|Vatroslava Lisinskog]] ''Ljubav i zloba'' i ''Porin'' te [[drama|drame]] ''Dramatička pokušenja I.'' (1834.) i ''Dramatička pokušenja II.'' (1844.), a iznimno je važna njegova uloga u organiziranju kulturnog života u [[Zagreb]]u i Hrvatskoj. Uređivao je almanah ''Iskra'', ''Südslavische Zeitung'', ''Danicu'', ''Narodne novine'', ''Hrvatski sokol''.
Jedno od njegovih najpoznatijh ostvarenja je rano[[romantizam|romantička]] [[poema]] ''[[Grobničko polje]]'', nastala 1842.
U njemu se isprepleću dva osnovna [[motiv]]a: motiv krajolika i motiv domoljublja. Isto tako po uzoru na [[Lord Byron|Byrona]] u Grobničkom polju pojavljuje se pojam svjetske boli. Demetar se koristi [[deseterac|desetercima]] i [[dvanaesterac|dvanaestercima]] kako bi izbjegao monotonu šablonu narodne pjesme, a ističući u prvi plan slikanje snažnih karaktera junaka i njihove strasti, on svojoj poemi umjesto narativne epske tendencije daje jaku dramatsku notu, posjećajući nas na Byronovo stvaralaštvo.
Temeljna se vizija pjesnikova svodi na isticanje općeljudskog problema: borbe između dobra i zla, pri čemu dobro uvijek na kraju pobjeđuje, pa taj Demetrov spjev-poema u mnogočemu, i stihom i temom, najavljuje najznačajnije djelo toga književnog razdoblja, spjev ''Smrt Smail-Age Čengića'' od Ivana Mažuranića. Unutar poeme posebno mjesto zauzima Pjesma Hrvata, osmeračka budnica danas najpoznatija po svom početnom stihu "Prosto zrakom ptica leti".
Pri pisanju [[Grobničko polje|Grobničkog polja]] koristio je sljedeće izvore:
*[[Ivan Tomašić]]: »Ljetopis«, napisan [[1582]]. godine;
*[[Antun Vramec]]: »Hrvatska kronika«, napisana [[1588]]. godine;
| |||