Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 79:
Čim je došao na vlast, Sigismund Luksemburški je potpomognut mletačkim snagama oslobodio ženu iz zatočeništva iz [[Novigrad]]a i onda nastavio voditi borbu protiv nezadovoljnih velikaša, koji su za kralja Hrvatske i Dalmacije izabrali Karlovog sina, [[Ladislav Napuljski |Ladislava Napuljskog]] ([[1386]]. – [[1409]].). U međuvremenu je bosanski kralj Tvrtko proširio svoju vlast na Hrvatsku. Zauzeo je područja južno od [[Velebit]]a i Dalmaciju (osim Zadra) i 1390. godine se proglasio kraljem Dalmacije i Hrvatske. Nakon smrti Tvrtka, bosanki kralj [[Dobaš]] je vratio ove krajeve kralju Sigismundu i omogućio mu da pokori braću Horvat, koji su bili čelnici u skidanju kraljice Marije sa prijestola. Uhićenje Horvata je nanijelo veliku štetu strani Ladislava Napuljskog.
Nakon pobjede u [[Kosovska bitka |bitci na Kosovu ]] [[1389]]. godine, Turci su se približili granicama Sigismudova kraljevstva i [[1391]]. godine provalili u Srijem. Kralj je sa svojim postrojbama, u kojim su sudjelovali i ban Gorjanski, velikaši Morović i [[Lacković]], kao i dalmatinske galije, doživio poraz kod [[Bitka kod Nikopolja |Nikopolja]] ([[1396]].). Poslije [[Krvavi sabor |sabora]] u [[Križevci]]ma ([[1397]]. godine - '''Krvavi sabor''') na kojem je ubijen ban [[Lacković]], izbio je ustanak protiv Sigismunda u Hrvatskoj i Bosni. Na čelo ustanka se stavio bosanski vojvoda [[Hrvoje Vukčić
[http://www.euratlas.com/big/big1400.htm Karta Europe oko 1400. godine]
| |||