Dubrovačka Republika: razlika između inačica

Treće razdoblje započinje 1358., nakon što [[Ludovik I. Anžuvinac]] [[Zadarski mir|Zadarskim mirom]] stavlja pod vlast cijelu mletačku Dalmaciju te Višegradskim ugovorom potvrđuje Dubrovačkoj Republici sve atribute državnosti. To razdoblje, u kojem je Dubrovačka Republika doživjela svoj vrhunac, traje sve do [[1808.]], kad ju [[Napoleon]]ove okupacijske snage službeno ukidaju.

 

{{Hrvatska povijest}}

Dubrovnik je bio grad bizantinske Dalmacije, plaćajući za svoje vinograde i maslinike godišnji danak od po 36 zlatnika susjednim knezovima [[Zahumlje|zahumskom]] i [[Travunija|travunjskom]], na čijem su se zemljištu oni nalazili. Izrijekom se Dubrovnik prvi put spominje [[867.]] godine, kad su ga [[Arapi]] kroz dulje vremena uzalud opsjedali, te konačno morali uzmaći ispred bizantinske pomoći. Za ratova između careva Vasilija II. i Samuila koncem [[10. stoljeće|10.]] i početkom [[11. stoljeće|11. stoljeća]] bizantinski car prepustio je zaštitu nad Dubrovnikom mletačkom duždu [[Petar II. Orseolo|Petru II. Orseolu]], koji primi poklonstvo grada [[1000.]] godine, ali već za cara Romana III. ([[1028.]] - [[1034.]]) opet su Dubrovčani postali bizantinski podanici, te sa svojim lađama pomažu bizantinskoj mornarici u ratu s Arapima. <ref name="Šišić" />