Vespazijan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 4:
 
Ploča sa natpisom cara Vespazijana nedavno je pronađena na pročelju građevine amfiteatra u sklopu rimskog vojnog logora u Burnumu, današnjem selu Ivoševci kraj Kistanja. Neukrašena monumentalna natpisna ploča cara Tita Flavija Vespazijana u vidu ''tabulae ansatae'', načinjena od znatno kvalitenijeg vapnenca nego što je to slučaj sa samom zgradom amfiteatra. Taj natpis nedvojbeno s određenom sigurnošću omogućuje datiranje lokaliteta odnosno, vjerojatno, jedne od njegovih građevinskih faza gradnje amfiteatra. Od jednakog značaja ujedno je i očitovanje posebnog interesa cara Vespazijana za područje Burnuma, jer se time naznačuje kako je car i u provincijama poticao izgradnju tamošnjih javnih građevina u svrhu carske promidžbe i propagande. Iz dotičnog natpisa možemo restituirati i iščitavati službeno carevo ime u standardiziranoj formi, formalne titulature, funkcije i nomeklature vezane uz samu ličnost-osobu cara. Isto tako možemo saznati da je dotična građevina nedvojbeno carska donacija, budući da ime cara stoji u nominativu (''nominativus casus''). Drugim riječima, formulacija nedvojbeno upozorava da je investitor radova u amfiteatru bio sam car, a znakovito je da je upravo tada u logoru boravila legija koja nosi počasni naziv Vespazijanova gensa – Flavia, koji je jedino car mogao udijeliti. Car promicatelj rimskih običaja, među koje su spadali i različiti spektakli u amfiteatru, nije se oglušio o molbe „njegove“ legije i poklonom jedne takve građevine olakšao je tešku legionarsku službu u dalmatinskom zaleđu. Monumentalni Vespazijanov natpis pronađen na pročelju južnog ulaza datira dovršetak izgradnje u godinu 76./77., odnosno, nedvojbeno datira građevinu amfiteatra ili jednu od njezinih građevinskih faza u 76./77.godinu poslije Krista na temelju navoda titule narodnog tribuna. Budući da je Vespazijan bio donator ovoga amfiteatra, to pokazuje kako je car i u provincijama poticao izgradnju javnih građevina. Poznato je da je u Rimu potaknuo obnovu hrama na Kapitoliju, pa novoga foruma, a za njegove vladavine počinje i izgradnja čuvenog Koloseja. S druge strane, pak, izgradnja amfiteatra ukazuje na prosperitet rimske provincije Dalmacije u kojoj je civilno naselje Burnum imalo status municipija. Potrebno je napomenuti da su se javne građevine gradile ne samo sredstvima iz državne blagajne nego i onim privatnim. O tome najbolje svjedoče brojni graditeljski natpisi na kojima se, uz ostale podatke, uvijek navode i imena donatora.
 
 
 
== Literatura ==
 
* Marin Buovac: ''Amphitheatres in the Republic of Croatia'', 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar 2007.