Hrvatski državni sabor: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Hrvtski državni sabor premješteno na Hrvatski državni sabor |
Dopune |
||
Redak 3:
Krajem 1990-ih, [[Hrvatski sabor]] je također neko nosio ime '''Hrvatski državni sabor'''. To je izazvalo dosta negadovanja zbog nesretnog povijesnog prethodnika, pa je naziv početkom prvog desetljeća 21. st. promijenjen.
==Hrvatsko narodno predstavništvo u Kraljevini Jugoslaviji==
U [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] nikada nije bilo izabranih predstavničkih organa vlasti (izabrane skupštine) ni na kojem nivou teritorijalne organizacije (općine, kotarevi, velike župe, država u cjelini). U prvim danima [[ustaše|ustaške]] vlasti sve su postojeće skupštine ukinute i sve političke stranke zabranjene. ▼
Hrvatski sabor prestao je postojati nakon osnivanja [[Prva Jugoslavija|Prve Jugoslavije]] 1918. godine, ali hrvatski zastupnici u Skupštini [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (gotovo svi iz [[HSS-a]] sastajali su se povremeno kao [[Hrvatsko narodno predstavništvo]]; s njima su od sporazuma [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i [[Svetozar Pribičević|Svetozara Pribičevića]], kojim je bila stvorena [[Seljačko-demokratska koalicija]], obično usko surađivali i predstavnici Srba [[prečani|prečana]].
Pavelić je kao samoproglašeni [[poglavnik]] držao u svojim rukama svu vlast (tj. onoliko, koliko su mu dozvoljavali Nijemci i Talijani). Tzv. ''Hrvatski državni sabor'' sazvan je bez izbora, i poglavnikovom uredbom određeno je tko će u nejga doći. Bili su to: ▼
==totalitarni karakter ustaške vlasti==
▲U [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] nikada nije bilo izabranih predstavničkih organa vlasti (izabrane skupštine) ni na kojem nivou teritorijalne organizacije (općine, kotarevi, velike župe, država u cjelini). U prvim danima [[ustaše|ustaške]] vlasti sve su postojeće skupštine ukinute i sve političke stranke zabranjene. Pavelić je kao samoproglašeni [[poglavnik]] držao u svojim rukama svu vlast (tj. onoliko, koliko su mu dozvoljavali Nijemci i Talijani).
==Uspostava HDS==
▲
:- svi još živući narodni zastupnici posljednjeg Hrvatskog sabora do godine 1918;
:- živući narodni zastupnici izabrani na izborima za jugoslavensku skupštinu 1938;
Line 16 ⟶ 20:
Po tim kriterijima, na zasjedanje HDS bilo je pozvano 217 zastupnika. Od HSS-ovaca međutim nisu svi bili pozvani (pa ni sam [[Vladko Maček]], koji je u to doba bio interniran u [[Koncenstracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]]., a neki se pozivu nisu odazvali.
Na osnovu tih kriterija, Hrvatski državni sabor sačinjavali su:
*preživjeli narodni zastupnici Sabora Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, izabrani na posljednim izborima [[1913]] (petorica iz [[HSP]]-a i sedmorica iz drugih stranaka)
*narodni zastupnici birani na posljednim izborima [[1938]] (92 iz redova [[HSS]]-a i 13 iz redova Muslimanske organizacije dr. Džefebega Kulenovića),
*četvorica utemeljitelja odnosno doživotnih članova Glavnog odbora [[HSS]]-e,
*35 članova vijeća [[HSP]]-a,
*28 članova Glavnog ustaškog stana,
*dvojica članova HSRS-a (disidenti [[HSS]]-a), *dvojica članova liste Ujedinjene opozicije iz [[1938]],
*četvorica predstavnika Hrvatskih pravoslavaca, *predstavnik bivše Hrvatske zajednice dr. [[Ante Trumbić]]a, te
*dva predstavnika njemačke narodne skupine.
Predsjedništvo Hrvatskog državnog sabora činili su: predsjednik Marko Došen, potpredsjednici dr. Ivan Najcan iz [[HSS]]-e, dr. Ismetbeg Gavran Kapetanović (Muslimanska organizacija), i bilježnici dr. Savo Besarović (hrvatski pravoslavac) i Mesud Kulenović iz [[HSS]]-e.
==Prvo zasjedanje==
Prvo zasjedanje HDS održano je 23.-28. veljače 1942. Sjednicama su, pored zastupnika, nazočili svi članovi vlade, diplomatski kor te visoki dostojanstvenici crkvenih zajednica (katoličke, islamske i evangelističke).
Line 22 ⟶ 39:
Na ovom zasjedanju Sabor je donio odluku o ništavnosti svih propisa koji su doneseni u razdoblju od 1. prosinca 1918. do 10. travnja 1941, a tiču se hrvatskog naroda i njegove samostalnosti. Sabor je istodobno pozdravio i prihvatio sve državnopravne čine od uspostave NDH. Svi su saborski zaključci međutim postali zakon tek kada ih je poglavnik potvrdio. »Time je pokazana i funkcija Sabora. On je bio institucija u kojoj se samo proglašavaju određeni potezi unutarnje i vanjske politike, koje su inače bile u rukama poglavnika. Premda su bili formirani i pojedini saborski odbori, oni u odnosu na vladu nisu immali nikakvih kompetencija. U njima su se mogle samo voditi rasprave s predstavnicima i davati mišljenje, ali i to je sve bilo epizodnog karaktera.« ''(Matković, str. 79)''
===Kritični istupi===
Unatoč jasnom ozračju totalitarne države, u HDS je ipak došlo do nekih kritičnih istupa. Grupa od 38 poslanika (od toga 28 iz HSS-a, nekoliko iz [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]] i nekoliko samostalnih]] podnijela je predstavku sa pitanjem gdje se nalazi [[Vladko Maček]] i na osnovu kojih zakonskih propisa mu je oduzeta sloboda. Pavelić je u govoru pred HDS posljednjeg dana zasjedanja, 28. veljače, odgovorio da je Maček upućen na "prisilni boravak" da ne bi dolazio u dodir s ljudima koji održavaju veze s inozemstvom, tj. s predstavnicima HSS-a u emigrantskoj vladi. Maček je ipak u ožujku 1942. iz Jasenovca prebačen u kućni pritvor na svoje imanje u [[Kupinec|Kupincu]].
Prema jednom izvještaju [[Ivo Lola Ribar|Ive Lole Ribara]] iz Zagreba tih dana, poslanici su uz oslobađanje Mačeka tražili i raspuštanje konclogora i prestanak progona Srba i Židova.« ''(Kisić Kolanović, str. 50)''
==Faktičko ukidanje krajem 1942==
Nakon prvog zasjedanja u veljači 1942, Pavelić je najavljivao da će se pristupiti izradi zakonskih odredbi o novom Saboru, ali do toga nikada nije došlo. Sabor se sastao još samo dvaput, u travnju i prosincu 1942, opet samo kao reprezentativno tijelo. Do konca NDH više se nije sastajao.
| |||