Aikaná: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Aikaná''' (Aikanã, Masaká, Massaca, Cassupá), indijansko pleme iz [[brazil]]ske države [[Rondônia]] srodni [[Huari]]ma, sa kojima pripadaju jezičnoj porodici [[Huarian]]. Danas nešto preživjelih (217; <ref>[http://www.cimi.org.br/?system=news&action=read&id=685&eid=302 Cimi]</ref>; 264, 1995<ref>[http://websmed.portoalegre.rs.gov.br/escolas/montecristo/03almanq/estro.htm Estado:Rondônia]</ref>; 180, 2005 <ref>[http://pib.socioambiental.org/pt/povo/aikana/4 Aikanã]</ref>) živi na rezervatu Tubarão-Latundê u općini [[Chupinguaia]] sa plemenima [[Latundê]], [[Sabanê]] i [[Kwaza]], a ostali na rezervatima Rio Guaporé, Rio Branco i Kwazá do Rio São Pedro.
 
James Stuart Olson navodi da termin danas označava i ostale pripadnike nadvladanih plemena [[Huarí]], [[Masaká]], [[Tubarao]], [[Kasupá]], [[Munde]] i [[Corumbiara]], odnosno plemena porodice huarian, koja su ćživjela životom tipičnim za [[kišna šuma|kišnu šumu]], od [[lova]], [[ribolov]]a i uzgoja [[manioka|manioke]].
 
Prvi kontakt sa Europljanima imaju 1730.-tih godina; to su neo-Brazilci koji u potrazi za [[zlato]]m dolaze na njihovo područje, donoseći sa sobom za njih smrtonosne [[bolest]]i. [[jezuiti|Jezuitski]] misionari rade među njima do 1750.-te kada je [[madridski ugovor|madridskim ugovorom]] teritorij sjeverno od [[Guapore]] pripao [[Portugalci]]ma.
 
Sve do 1900-tih oni žive u izolaciji od kontakta sa civilizacijiom. Velika potražnja za gumom u prvoj polovici 20. stoljeća dovela je na njihovo područje horde sakupljača koji sa sobom ponovno donose bolesti, pa ih velika večina pomre, a brazilska vlada 1940. naseljava plemena Aikana, [[Mondé]] i [[Capixana|Kanoê]] u postaju na [[Igarapé Cascata]], pritoku [[Pimenta Bueno|Pimenta Buena]]. I ovdje ih napadnu bolesti pa su se razbješali po šumi<ref>[http://books.google.com/books?id=175c4xOpLtYC&pg=PA1&lpg=PA1&dq=The+Indians+of+Central+and+South+America:+an+ethnohistorical+dictionary+++acateco&source=bl&ots=W0eW0phjYc&sig=P68oAwjUSsBKcbvKI9awl8idyYs&hl=en&ei=2WhdTKu8DMGhOI-dtL0J&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false James Stuart Olson]</ref>.
 
Danas njih nekoliko desetina živi na gornjem toku rijeke Chupinguai.
 
== Izvori ==