Razlika između inačica stranice »Richard Stallman«

Dodano 115 bajtova ,  prije 11 godina
uglavnom jezični ispravci
(uglavnom jezični ispravci)
'''Richard Matthew Stallman''' (skraćeno '''rms''', rođen [[16. ožujka]] [[1953]].) kontroverzni je [[SAD|američki]] [[haker]] i [[programer]], poznat kao tvorac [[GNU]] ideje, osnivač [[Free software foundation]]a, aktivist [[Slobodna programska podrška|slobodnog softvera]] te tvorac najpoznatije licence za slobodni softver, [[GPL|GNU GPL]], kao i nekolicine drugih.
 
Mnogi pogrešno vjeruju da je Richard Stallman začetnik ideje [[Slobodna programska podrška|slobodnog softvera]]. Činjenica je, što Stallman kaže i sam, da je slobodni softver(v. [[BSD]]) postajao i prije od prvih dana informatike<ref>[http://shop.fsf.org/product/free-software-free-society/ Slobodan softver, slobodno društvo - Izabrani eseji Richarda M. Stallmana (eng)], str. 17</ref>. Ipak, u vremenu kada se većina UNIXa pretvarala u vlasnički softver (prijelaz sa 70-ih na 80-te), Stallman je čvrsto odlučio suprostavitisuprotstaviti se tom trendu i dati poticaj slobodnom kodu, ne samo kao programer, nego i pravno, filozofski te medijski.
 
==MIT==
Svoju programersku karijeru Stallman je započeopočeo radom u Laboratoriju za umjetnu inteligenciju [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]] AI laboratoriju-a tijekom studija na [[Sveučilište Harvard|Harvard]]u. Na MIT-u je u to vrijeme postojala [[haker]]ska zajednica u kojoj se programski kod slobodno dijelio kod ([[MIT licenca]]), a koja se počela raspadati u trenutku kada su tvrtke prestale objavljivati izvorni kod svojih programa. Niz incidenata koji su rezultirali iz te činjenice, doveo je Stallmana do uvjerenja da korisnik mora imati slobodu mijenjanja izvornog koda programa koje koristi. Objavom projekta GNU (rekurzivni [[akronim]]: GnuGNU's Not Unix &ndash; GNU nije Unix), započeo je rad na slobodnom UNIXoidnom operativnom sustavu, a pridružili su mu se mnogi programeri.
 
Godine [[1983.]] otišao je iz MIT-a kako bi utemeljio FondacijuZakladu za slobodni softver (Free softwareSoftware foundationFoundation, FSF). U sklopu iste se danas bavi aktivizmom, a najutjecajniji je promotor slobodnog softvera te ostalih sloboda korisnika. Njegova golema energija vođena vjerom u to što radi pokrenula je mnoge programere i omogućila širenje slobodnog softvera.
 
==Zasluge==
PravnoStallmanovo najveće pravno ali i filozofski, Stallmanovo najvećefilozofsko postignuće je licenca [[GPL]], koja jese danas osnovakoristi ne samo za linux[[Linux]]ovu jezgru nego i za većinu programa koji se koriste u svijetu slobodnog softvera. Osnovna ideja vodilja GPLa je očuvanje slobode softvera, što god se s tim softverom radilo.<br />
 
Suautor je i mnogih drugih licenci od kojih su su najznačajnije LGPL (za biblioteke) i FDL (za slobodnu dokumentaciju, koju koristi ju i [[Wikipedija]]). Stallman je žestoki protivnik je tzv. vlasničkog ili(engl. 'proprietary') softvera jer smatra da su licence stvar slobode, a ne cijene (zarađivao je na svom slobodnom tekstualnom editoru [[Emacs]]).<br />
 
Stallman također često predvodi kampanje Zaklade za slobodan softver, poput one protiv [[DRM]]a.
 
==Kontroverze==
GNU sustav do danas nema vlastitu upotrebljivu [[Jezgra_(računarstvo)|jezgru]], zbog čega se koristi u sprezi s Linux jezgromLinuxom, a u novije vrijeme i s drugim jezgrama.<ref>[http://www.debian.org/ports/kfreebsd-gnu/ Debian GNU/kFreeBSD]- GNU distribucija s jezgrom [[FreeBSD]]a</ref>. Stallman i Zaklada za slobodan softver ne priznaju naziv Linux kao ime cijelog operacijskog sustava, te inzistiraju na nazivu GNU/Linux (ili GNU+Linux) jer smatraju da se tako daje potrebno priznanje GNU projektu. Većina poklonika [[otvoreni kod|otvorenog koda]] se ovome protivi, smatrajući da takvo nazivlje ne samo da je nepraktično, nego i zakida ostale važne projekte poput X servera (v. [[Linux#Nesuglasice_oko_naziva|(GNU)Linux: nesuglasice oko naziva]]).
 
Stallman također smatra da prikraćivanje korisničkih sloboda neetičnim i zbog toga odbija koristiti bilo kakav vlasnički softver čak i ako on nema upotrebljivu alternativu (izradu alternativnih programa GNU projekt stavlja na listu prioriteta). Zbog svojih strogih stavova Stallman danas gubi podršku među mnogim korisnicima Linuxa, koji ga doživljavaju kao povijesno bitnu, ali zastarjelu figuru slobodnog softvera. Ovom trendu vjerojatno pridonosi i sve veća popularnosti Linuxa među bivšim ili trenutnim korisnicima neslobodnih operacijskih sustava, koji prioritet pridodaju funkcionalnosti nad [[Slobodna_programska_podrška#Slobode|korisničkim slobodama]], a i sve veći odmak od ideala pokreta slobodnog softvera u stavu vođa pokreta otvorenog koda, od kojih je najistaknutiji [[Linus Torvalds]]. <ref>[{{cite web |url=http://www.pcworld.idg.com.au/article/195096/stallman_want_freedom_don_t_follow_linus_torvalds |title=Stallman: Ako želite slobodu, ne slijedite Linusa (eng)]|language=engleski |publisher=PCWorld |date=12. rujna 2007.}}</ref>.
 
==Izvori==