Zapadni Šošoni: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 9:
Steward (1937) je nabrojao 43 zaapdnošošonskih skupina, od kojih je devet označeno terminom ''band'', a 34 kao ''district''. Razlike između ovih skupina svakako su prije geografske nego sociopolitička organizacija. Većina ovih termina su zemljopisni nazivi, a 13 od njih temelje se na lokalnom izvoru hrane.
 
:1. [[Beatty Šošponi|Beatty]], jedna ''band''-a u području Beatty na Stewardovoj mapi (1937), a diskutira se možda o dvije, Beatty u istoimenom kraju i Belted Mountains na južnom kraju planinskog vijenca Belted Range.
:2. [[Big Smoky Valley Šošoni|Big Smoky Valley]] (Smoky Valley), šošonski naziv za ovaj narod ovdje bio je wi yimpihtikka ili 'estwers of buffalo berry''.
:3. [[Carlin Šošoni|Carlin]], 'district', Steward o njima raspravlja (1938), ali ih nema na mapi (1937)
:4. [[Cave Valley Šošoni|Cave Valley]], 'district', ni njih nema na mapi (1937).
:5. [[Cherry Creek Šošoni|Cherry Creek]], 'district', naseljen ljudima iz Egan Canyona u blizini današnjeg Cherry Creeka.
:6. [[Clover Valley Šošoni|Clover Valley]], raspravlja se odvojeno o Wells i Clovwer Valley (Steward, 1938). narod iz distrikata Halleck, Mary's Rivera i Clover Valleya, zajedno s Humboldt Riverom, nazivan je Kuyudikka, ili 'eaters of bitterroot'. On je isti kao i termin za narod iz Smith Creek Valleya koji glasi Kuyadikka; kuyu ili kuya je [[Valeriana edulis]].
:7. [[Crescent Valley Šošoni|Crescent Valley]], razgraničen na Crescent Valley i Grass Valley. Bez lociranih sela kod Stewarda.
:8. [[Death Valley Šošoni|Death Valley]], Steward o ovoj grupi raspravlja pod imenom North Death Valley, a razlikuje se od South Death Valley, koji su Kawaiisu. Driver razlikuje dvije podgrupe Panaminta u Death Valleyu, o'hya i tū’mbīca.
:9. [[Deep Creek Gosiute]], u nju je uključen i narod iz Antelope Valley.
:10. [[Diamond Valley Šošoni|Diamond Valley]], narod iz Pine Creeka i Diamond Valleya. ''Pine Valley people'' iz Diamond Valleya na šošonskom je nazivan Pasiatikka, ''eaters of redtop grass'', ova biljka pripada rodu [[Agrostis]] (A. gigantea).
:11. [[Dixie Valley Šošoni|Dixie Valley]], živjeli su možda na Dixie Creeku, nema ih na karti.
:12. [[Elko Šošoni|Elko]], Sjeverni Šošoni sa rijeke Snake nazivali su ih tsogwiyuyugi. Po Stewardu ,tzsogwi je neka neidentificirana biljka, a glagol yuyuki, znači ''drhtati'', 'tresti se' (poput želea<ref>[http://books.google.com/books?id=g5nTRmIVQaEC&pg=PA848&lpg=PA848&dq=Tussawehe&source=bl&ots=hL4t4VdT7O&sig=YdWCpQSRctoc57M8qAULzTR1e9c&hl=en&ei=lYplTOWJItqgOKLO0NUN&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=12&ved=0CEAQ6AEwCw#v=onepage&q=Tussawehe&f=false Handbook...]</ref>).
:13. [[Fish Eaters Šošoni|Fish Eaters]], o njima govori kao o Cache Valley ili Pangwiduka Šošonima. Dolazi od painkwitikka, u dijalektu i penkwitikka, =''eaters of fish''.
:14. [[Fish Springs Valley Šošoni|Fish Springs Valley]], nema ih na mapi (1937)
:15. [[Gosiute]], Steward u njih uključuje Deep Creek Gosiute, Skull Valley Gosiute, i Trout Creek Gosiute. Naziv se služneo speluje kao Goshute. Šošonski je naziv kusiutta (Miller, 1972), pisano kucyut (kušyut; Kroeber, 1909), riječ se često analizira da dolazi od kusippih (0ashes; pepeo), drugo joj je značenje i 'dry earth' (=suha zemlja)
:16. [[Halleck ŠošoniHalleck]], ovaj distrikt je imanovan po suvremenom gradu. Šošonsko ime je isto kao i za Clover Valley Šošone.
:17. [[Hot Creek Valley Šošoni|Hot Creek Valley]], obuhvača i sjeverni kraj Reveille Valleya.
:18. [[Huki Eaters Šošoni|Huki Eaters]], kod Stewarda nazivani Promontory Point i Hukundüka. razni utori ovo ime različito interpretiraju. danas se najčešće smatra da dolazi od šošonskog hukkantikka, ili eaters of pickleweed ([[Allenrolfea occidentalis]]). Ovo je grm koji uspijeva rasti u suhim, pjeskovitim i alkalnim tlima na američkom Jugozapadu i sjevernom Meksiku, a šošonskim Indijancima je služila za hranu.
:19. [[Huntington Valley Šošoni|Huntington Valley]]
:20. [[Independence Valley Šošoni|Independence Valley]], na Maggie ili Magpie Creeku (Steward 1938)
:21. [[Ione Valley Šošoni|Ione Valley]] (Ione), narod u blizini Cloverdalea, nazivan je waitikka ili eaters of ricegrass (Oryzopsis hymenoides).
:22. [[Jakes Valley Šošoni|Jakes Valley]]
:23. [[Kawich Šošoni|Kawich]], Kawich Mountains u Stewarda (1938)
:24. [[Lida Šošoni|Lida]]
:25. [[Little Lake Šošoni|Little Lake]], naznačeni u Stewarda kao prava 'band'-a, ali navodi da žive u 3 zimska sela bez dovolno međuseoske kohezije da bi činili pravu 'band'-u. Driver (1937) ih u ograničenom smislu navodi pod Koso; njegov naziv pawo'nda, u Stewardovim selima glasi pagunda.
:26. [[Little Smoky Valley Šošoni|Little Smoky Valley]]. narod u ovom districtu nema imena za sebe, a railroad Valley Šošoni zovu ih yuwinai, ''dwellers in the south'' (stanovnici na jugu):27. Mary's River. U Stewarda se ovaj 'district' naziva Deeth. Sjeverni šošoni sa Snake Rivera nazivaju ih tu kkoi, 'black peak'.
:27. [[North Fork Šošoni|North Fork]], ime označava north fork rijeke Humboldt
:28. [[Palisade Šošoni|Palisade]], Steward ih spominje i razgraničava ali ne imeuje na karti. On i njegov informant ne slažu se jesu li oni dio naroda pine Creek iz distrikta Diamond Valley ili su bliži narodu sa Humboldt Rivera.
:29. Panamit[[Panamint]]
:30. [[Panamint Valley Šošoni|Panamint Valley]]. Kod Stewarda na mapi nisu jasno razgraničeni. Driver ih naziva Haita
:31. [[Pine Nut Eaters]]. Kod Stewarda se zovu Grouse Creek. Sjeverni Šošoni ih zovu Tipatikka ili ''eaters of pinenuts''.
:32. [[Railroad Valley Šošoni|Railroad Valley]]. Narod u Duckwateru nazivan je Tsaidüka, ''eaters of tule'' (vrsta trske).
:33. [[Ralston Valley Šošoni|Ralston Valley]]
:34. [[Reese River Šošoni|Reese River]], šošonskšošonski inazivnaziv kojim sebe nazivaju je mahagüadüka, ''eaters of [[Mentzelia]] seeds'', ovaj rod pripada porodici [[Loasaceae]], a njezino skjeme je služilo domorocima za hranu.
:35. [[Ruby Valley Šošoni|Ruby Valley]]. narod Ruby Valleya nazivan je šošonski watatikka, eaters of ryegrass seed. Ima isto značenje kao [[waradika]] kod [[Bannock]]a; trava iz porodice [[Lolium]].
:36. saline[[Saline Valley Šošoni|Saline Valley]]. Ovaj narod sastoji se od tri podskupine a kolektivnu oznaku za sebe nemaju. Pojedinačno se zovu sa sjevera na jug: pauwü-ji (pauwü-jiji i slično), ko`onzi, narod galvnog sela ko`<sup>o</sup>, i sigaitsi. Narod na vrhu planine zove se sigaiwatü.
:37. [[Skull Valley Gosiute]], uključuje Gosiute iz Skull Valley i Sink Valleya.
:38. [[Smith Creek Valley Šošoni|Smith Creek Valley]] (Smith), u šošonskom se zovu kuyatikka, eatres of bitterroot. Halleck, Clover valley i mary's River Šošoni imaju dijalektalnu razliku istog imena koja glasi Kuyudikka.
:39. [[Snake Valley Šošoni|Snake Valley]]
:40. [[South Fork Šošoni|South Fork]]. na mapi stoji kao '''S'''(outh) '''Fork V'''(alley); ''people from south fork''.
:41. [[Spring valleyValley Šošoni|Spring Valley]]
:42. [[Steptoe Valley Šošoni|Steptoe Valley]]
:43. [[Trout Creek Gosiute]]
:44. [[Weber Ute]]
:45. [[White Knives]]
 
== Zapadni Šošoni danas ==