Litva: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: tt:Литва |
|||
Redak 45:
{{glavni|Povijest Litve}}
Prvi [[Litavci]] su pripadali većoj skupini naroda koje zovemo [[Baltički narodi]]. Skupina ovih naroda ([[Zemgali]], [[ Seli]], [[Kurši]] i [[Žemaiti]]) su se stopili u današnje [[Letonci|Letonce]] i Litavce, dok je druga skupina ([[Prusi]], [[Skalvi]] i [[Galindijci]]) nestala. Baltički narodi nisu bili pod direktnim kulturnim utjecajem [[Stari Rim|Antičkog Rima]], ali su trgovinom održavali kulturnu razmjenu ([[Jantarni put]]). Prvi spomen naroda
Litavska država je nastala sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] kada su se razna litavska plemena ujedinila pod vodstvom [[Mindaugas]]a. Njegovi nasljednici su vladali Litvom kao velike vojvode pa se država i zvala [[Veliko vojvodstvo Litva]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] litavski veliki vojvoda Gediminas je uspješnom vojnom politikom proširio granice Litve čime je stvoreno veliko gospodarstvo koje je dominiralo velikim dijelom istočne Europe sve do [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Godine [[1386.]] litavski vojvode postali su i kraljevi Poljske. Slijedeća četiri stoljeća te dvije države su dijelile istu povijesnu sudbinu.
Litva se [[1569.]] god. ujedinila s Poljskom u tzv. Lublinsku uniju. Otada je Litva bila podređena jedinica unutar poljsko-litavske državne tvorevine. Tako je ostalo sve do tzv. Treće podjele Poljske [[1795.]] god. kada je veći dio Litve pripao Ruskom Carstvu, kojemu je [[1815.]] god. pripojeno i područje na lijevoj obali [[Njemen]]a (osim Klaipėde). U razdoblju od [[1864.]] do [[1905.]] godine u Litvi se intenzivno provodio proces rusifikacije
Godine [[1922.]] međunarodni položaj Litve je učvršćen kada su je priznale najutjecajnije svjetske države. Litva je u sukobu s Poljskom zbog [[Vilnius]]a kojg je Litva zauzela [[1920.]] godine, ali i s Njemačkom zbog [[Memel]]a koji je Litva zauzela [[1923.]] godine. U razdoblju do [[1926.]] godine Litva je bila demokratska država u kojoj su redovito održavani parlamentarni izbori. No, [[1926.]] godine u Litvi je izvršen [[vojni puč]] koji je djelomično dokinuo demokratska načela.
Redak 55:
Odmah nakon početka Drugog svjetskog rata ([[1939.]]) Memel je zaposjela nacistička Njemačka, a paktom između [[Hitler]]a i [[Staljin]]a iz 1939. godine Litva je ušla u sovjetsku interesnu sferu. Sporazumom o uzajamnoj pomoći sa [[Sovjetski Savez|SSSR]]-om, od [[3. listopada]] 1939. god., u Vilniusu (koji je vraćen Litvi) smješten je sovjetski vojni garnizon.
U lipnju [[1940.]] SSSR je ultimativno zatražio od Litve osnivanje nove litavske vlade koja je trebala biti prijateljska Sovjetskom Savezu. Odmah nakon toga sovjetska vojska je ušla u Litvu i okupirala je pa je
Tek je dolaskom Mihaila Gorbačova na čelo sovjetske KP sredinom 1980-ih započela liberalizacija sovjetskog režima u svim republikama SSSR-a, pa tako i u Litvi. Nakon gotovo polustoljetne sovjetske vlasti, u Litvi su u listopadu [[1988.]] god. izbile masovne demonstracije s temeljnim zahtjevom za neovisnost. Politička struja okupljena u Nacionalnom pokretu Sajudis dobila je većinu u
Dana [[11. ožujka]] [[1990.]] godine [[parlament]] je proglasio neovisnost Litve, na što je [[Moskva]] odgovorila vojnom blokadom, ali je [[1991.]] godine ipak bila prinuđena priznati njezinu neovisnost.
==Litavski političari==
| |||