Inačica od 21. kolovoza 2010. u 02:18 uredi Bugoslav (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.342 edits m veza s Dubrovačkom Republikom uz izvor. ← Starija izmjena		Inačica od 21. kolovoza 2010. u 08:49 uredi ukloni ovu izmjenu Bugoslav (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.342 edits m sitn. Novija izmjena →
Redak 201: == Povijest == [[Datoteka:Beirut1900.jpg\|mini\|250 px\|desno\|Beirut 1900. godine]] Najstarije spominjanje Beiruta datira iz sredine 2. stoljeća pr. Kr. Grad je već za vrijeme [[Feničani\|Feničana]] važan centar, a kao [[polis]] (grad-država) Beirut se javlja pod antičkim imenom ''Be'erot'' (hrv. Berut, "Izvor"). Rimska vladavina je otpočela [[64. pr. Kr.]]. Grad je u ovo vrijeme imao status kolonije i zvao se ''Berytus'', a bio je zanimljiv po tome, što je davao velike pravnike tog vremena. Ovdje su primjerice rođeni [[Aemilius Papinianus]] i [[Domitius Ulpianus]]. Redak 207: Godine [[551]]. veliki potres je potpuno srušio nekad blještavi grad na obali Mediterana, a veliki valovi i razorna snaga mora dovršili su ostalo. U svom pohodu obalom istočnog Mediterana porušeni Beirut [[635]]. godine zauzimaju [[Arapi]], koji ga drže do današnjih dana. Oni su mu dali ime ''Bayrut'' (hrv. ''Beirut''), koje i danas nosi. Grad je ponovo obnovljen, a s prvim tragovima civilizacije na ulice se vratila i trgovina. Između [[1110]]. i [[1291]]. grad su držali [[Križari]]. Nakon oslobođenja od strane Arapa grad su uglavnom držali Druzi, čak i kad Beirut od [[1516]]. pripada [[Osmansko carstvo\|Osmanskom carstvu]]. [[1888]]. Beirut postaje [[Sirija\|sirijski]] [[vilajet]], koji se sastojao od [[sandžak]]a [[Latakija]], [[Tripolis]], Beirut, [[Akkon]] i [[Bekaja]]. Nakon raspada [[Osmansko Carstvo\|Osmanskoga Carstva]] poslije [[Prvi svjetski rat\|Prvoga svjetskog rata]] Beirut je potpao, kao mandat Društva naroda, [[Francuska\|Francuskoj Republici]]. Pošto je Libanon poslije [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] uspio izboriti svoju nezavisnost, Beirut je postao glavni grad zemlje. Veoma liberalna politika slobodne trgovine prvih desetljeća nakon Drugoga svjetskog rata bila je vrlo atraktivna za strane investitore i banke, koji su u kratko vrijeme od Beiruta stvorili veliko novčarsko središte u tom dijelu svijeta. Istodobno, s ekonomskim životom cvjetao je i kulturni život, praćen brojnim kazalištima, kabareima, kockarnicama i noćnim životom, tako da je Beirut dobio ime "Pariz Orijenta".

Beirut: razlika između inačica