Razlika između inačica stranice »Boj u Splitskom kanalu«

sitni ispravci, infookvir
(sitni ispravci, infookvir)
{{Bitka
|naziv=Boj u Splitskom kanalu
|sukob=Domovinski rat
|slika=
|opis slike=
|vrijeme=14. - 15. studenog 1991.
|mjesto=[[Splitski kanal]], Hrvatska
|povod=
|teritorij=
|rezultat=povlačenje JRM
|sukobljeni1={{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska ratna mornarica]]
|sukobljeni2={{ZD|J|JUG}} [[Jugoslavenska ratna mornarica]]
|sukobljeni3=
|sukobljeni1_zapovjednik =
|sukobljeni2_zapovjednik =
|zapovjednik3=
|sukobljeni1_snage =
|sukobljeni2_snage =
|jačina3=
|sukobljeni1_gubici =
|sukobljeni2_gubici =
|posljedice3=
|bilješke=
}}
'''Boj u Splitskom kanalu''' je pomorski boj između snaga [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga [[JRM|Jugoslavenske ratne mornarice]] (JRM) u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] [[14. studenog|14.]] i [[15. studenog]] [[1991.]] godine.
 
Vojno politička situacija na cijelom prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] je svoje jasne obrise počela poprimati [[1990.]] godine raspadanjem jugo-komunističkog sustava i počecima demokratizacije društva, a izraziti pritisak pobunjenih [[Srbi|Srba]] osjeća se već početkom [[1991.]] godine.
 
U priopćenju Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSNO) od [[24. siječnja]] [[1991.]] se kaže: "Ako se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] odmah ne raspuste svi mobilizirani oružani sastavi, [[JNA]] će podići borbenu gotovost svojih jedinica". Time je s najvišeg vojnog vrha jasno rečeno kakvu će ulogu imati jedna od najjačih oružanih sila tadašnje [[Europa|Europe]]. Plan [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) je trebala primorati [[Republika Hrvatska|Republiku Hrvatsku]] (RH) da padne koljena i tako osigurati uvjete za stvaranje nove - stare države. U skladu s tim i [[Jugoslavenska ratna mornarica]] (JRM) je imala zadaću ostvariti puni nadzor nad područjem svoje odgovornosti, tj. obalom, otocima, meduotočnimmeđuotočnim prostorom i otvorenim morem.
 
Slijed događaja tijekom [[1991.]] godine:
Svi ti događaji i pokreti oklopno-mehaniziranih i pješačkih postrojbi prema [[Dalmacija|Dalmaciji]], olakšali su izvršenje spomenute zadaće [[JRM]]-a jer je [[Republika Hrvatska]] morala dati prioritet ustrojavanju i opremanju postrojbi za vođenje borbenih djelovanja na kopnu.
 
Iako je [[1. rujna]] [[1991.]] u [[Beograd]]u potpisan sporazum o prekidu vatre, ratna djelovanja su se nastavila, tako da sredinom rujna zahvaćaju i obalni rub od [[Zadar|Zadra]] do [[Ploče|Ploča]]. U ovim djelovanjima aktivno je sudjelovala i [[JRM]] djelujući po ciljevima na kopnu. Nametnuta je i svijetu obznanjena [[Blokada|pomorska blokada]] luka i otoka. Djelovanjem [[JRM]]-a u tom razdoblju, a osobito u razdoblju rujan-studeni, uvjeti života u [[Dalmacija|Dalmaciji]], posebno na otocima, bili su na granici preživljavanja. Svi gospodarski kapaciteti su gotovo prestali s proizvodnjom, kopnene komunikacije su bile presječene, sve veće luke blokirane, a uzdužobalni i meduotočnimeđuotočni plovni putovi pod stalnim nadzorom brodova [[JRM]]-a.
 
U uvjetima potpune prevlasti [[JRM]]-a na moru [[12. rujna]] [[1991.]] počela se je stvarati [[Hrvatska ratna mornarica]] (HRM). U početku su se ustrojavale postrojbe koje su mogle učinkovito djelovati s obzirom na naoružanje i opremu s kojom se je u to vrijeme raspolagalo. Oslobađanjem grada i luke [[Ploče]] ([[14. rujna|14.]] na [[15. rujna]]), gdje su se, između ostalog, nalazila skladišta streljiva u Malim Barama i skladišta podvodnih mina u uvali Tatinje, [[HRM]] je došla do prvih moćnih oružnih sustava, a osvajanjem obalnih topničkih bitnica na [[Žirje|Žirju]], [[Smokvica (otok)|Smokvici]], [[Zečevo|Zečevu]], [[Šolta|Šolti]] i [[Korčula|Korčuli]], te preuzimanjem brodova iz Mornaričkog remontnog zavoda u [[Šibenik]]u, stvoreni su uvjeti za stvaranje i opremanje snaga [[HRM]]-a. Ustrojene su snage za minska djelovanja, odred pomorskih diverzanata, postrojbe obalnog topništva i pomorske snage, a za izvršenje određenih zadaća namjenski su se organizirale. Osim toga, športski klubovi, te poduzeća i institucije koje su orijentirane moru i žive od mora, pružili su nesebičnu pomoć dajući [[HRM]]-u na raspolaganje sve svoje ljudske i materijalne resurse.
 
Gotovo istodobno s ustrojavanjem prvih postrojbi počinju i borbena djelovanja, a cilj i način planirani su i određeni u Zapovjedništvu [[HRM]]-a. Snagama za minska i diverzantska djelovanja trebalo je narušiti ustaljeni sustav opskrbe brodova iz pomorskih baza i ograničiti manevar protivničkim flotnim snagama. S tim ciljem položene su [[Morske mine|mine]] ispred ulaza u ratnu luku [[Lora]] i u [[Splitska vrata|Splitskim vratima]].
Kontrolu pomorskog prometa [[JRM]] je obavljala putem [[Blokada|pomorskih blokada]], koje su tijekom [[1991.]] godine objavljene u tri navrata i to:
* od [[17. rujna|17.]] do [[23. rujna]] - prva,
* od [[3. listopada|3.]] do [[11. listopada]] - druga, i
* od [[8. studenog]] do [[3. prosinca]] - treća.
 
 
=== Snage Jugoslavenske ratne mornarice ===
[[Blokada|Pomorsku blokadu]] [[Srednji Jadran|srednjeg]] i dijela [[Južni Jadran|južnog Jadrana]] [[JRM]] je provodila s 3tri skupine brodova, i to:
 
:'''Taktička grupa (TG) Kaštela''' sastava: veliki patrolni brod [[VPBR-31 Split|VPBR-31]], 1 [[Raketne topovnjače klase Končar|raketna topovnjača]] (RTOP), 1-2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|raketna čamca]] (RČ)-[[ Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|torpedna čamca]] (TČ) i 1-2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|patrolna čamca]] (PČ), koja je djelovala u akvatoriju [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] i [[Splitski kanal|Splitskog kanala]].
 
:'''Taktička grupa (TG) Vis''' sastava: [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|veliki patrolni brod]] VPBR-34, 1 [[Raketne topovnjače klase Končar|RTOP]], 1-2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|RČ]] - [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|TČ]] i 1-2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice| PČ]], koja je djelovala u [[Viški kanal|Viškom]] i [[Korčulanski kanal|Korčulanskom kanalu]] s osloncem na vojna pomorska uporišta (VPU) [[Vis]] i [[Lastovo]].
 
'''Borbena grupa (BG) Ploče''' sastava 1 [[Raketne topovnjače klase Končar| RTOP]], 1-2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|RČ]] i 2-3 [[Minolovac|minolovca]] (ML), koja je djelovala u [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]] s osloncem na luku [[Ploče]] i VPU [[Korčula]] (od sredine rujna na VPU [[Vis]]).
 
:'''Borbena grupa (BG) Ploče''' sastava 1 [[Raketne topovnjače klase Končar| RTOP]], 1-2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|RČ]] i 2-3 [[Minolovac|minolovca]] (ML), koja je djelovala u [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]] s osloncem na luku [[Ploče]] i VPU [[Korčula]] (od sredine rujna na VPU [[Vis]]).
 
=== Snage Hrvatske ratne mornarice ===
Iako su remontni i drugi kapaciteti [[HRM]]-a odmah započeli radove na osposobljavanju i opremanju zarobljenih brodova, većina tih brodova u to vrijeme nije bila operativna (nedostajali su ili su bili oštećeni dijelovi pogonskih sustava i naoružanja). Stoga je od presudne važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočnog prostora bilo ustrojavanje i opremanje obalnih [[Bitnica|topničkih bitnica]] (OTB).
 
U rujnu osvojene su:
U rujnu osvojene su: </br>- OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), </br>- OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), </br>- OTB 88 mm Smokvica ([[19. rujna]]), </br>- OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), </br>- OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), </br>- OTB 88 mm Ražnjić i </br>- OTB 85mm Privala na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]).
* OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]),
* OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]),
* OTB 88 mm Smokvica ([[19. rujna]]),
* OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]),
* OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]),
* OTB 88 mm Ražnjić i
* OTB 85mm Privala na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]).
 
Od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na Šolti [[1. listopada]] ustrojene su i popunjene OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u.
== Tijek boja ==
[[Datoteka:Boj_u_Splitskom_kanalu.jpg|mini|500px|Shematski prikaz Boja u Splitskom kanalu 14. i 15. studenog 1991.]]
Zbog stalnih uznemiravanja od strane obalnih [[Bitnica|topničkih bitnica]] i [[Diverzanti|diverzanata]] HRM-a, [[JRM]] je [[14. studenoga]] u područje [[Splitski kanal|Splitskog kanala]] poslala taktičku grupu „Kaštela“"Kaštela". Većina se brodova rasporedila u kanalu između otoka [[Šolta|Šolte]] i [[Čiovo|Čiova]] dok je [[PČ-176|PČ-176 ''Mukos'']] upućen nešto jugoistočnije kako bi nadzirao Splitska vrata.
 
Diverzanti [[HRM]]-a su tada u svom naoružanju imali i lakim radio vođeno torpedo koje je izrađeno u Trogiru. Cilj je bio [[VPBR-31 Split]] ili [[Raketne topovnjače klase Končar|RTOP]], ali se ni jedan ni drugi brod nisu približavali obali. Stoga je torpedo usmjereno na PČ-176. Torpedo je oko 17,30 sati pogodilo brod u pramčani dio i teško ga oštetilo. Preživjela posada je u panici napustila brod (spasio ih je [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|TČ-224]]) ostavivši za sobom tri poginula mornara i važne brodske dokumente. Oštećeni brod, u čije je oštećene pramčane prostore prodrlo more, ostao je plutati tako da su ga mještani [[Šolta|Šolte]] ribarskim brodom oteglili i nasukli u uvali [[Stomorska]], čime je spašen od potonuća. Kasnije je otegljen u šibensko brodogradilište gdje je obnovljen i nakon toga uvršten u sastav [[HRM]]-a pod oznakom [[OB-02 Šolta|PB-62 ''Šolta'']], odnosno(od 2008. OB-02 ''Šolta od 2008'').
 
Nakon toga događaja Komanda Vojnopomorske oblasti [[JNA]] stavila je sve brodove u najviši stupanj borbene pripravnosti.
 
TG „Kaštela“"Kaštela" je trebala djelovati sa sjevera, a dijelovi TG „Vis“"Vis" (1 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|VPBR]] ''Koper'']] , 1 [[Raketne topovnjače klase Končar|RTOP]] i 2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|RČ]] s juga otoka Šolte. Ostali brodovi [[JRM]]-a su bili na [[Vis]]u ([[Raketne topovnjače klase Končar|RTOP]], i nekoliko manjih brodova) i na [[Lastovo|Lastovu]] ([[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|VPBR]] ''Pula'']], 2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|RČ]] i 2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|TČ]]. U [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]] patrolirala su 3 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|ML]] i 1 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|RČ]]. Četvrti [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice|VPBR]] ''Kotor'']] je ostao u pričuvi i nije sudjelovao u djelovanjima.
 
Prosudba zapovjedništva [[JRM]]-a je bila da su [[Splitska vrata]] i [[Šoltanski kanal]] zapriječeni [[Morske mine|morskim minama]] i da je do gubitka ''Mukosa'' došlo zbog nailaska na minu, TG „Kaštela“"Kaštela" i TG „Vis“"Vis" se nisu smjele spojiti i zajednički djelovati.
 
Ratni brodovi iz sastava TG „Vis“"Vis" su u 00,50 sati [[15. studenoga]] [[1991.]] godine otvorili topničku paljbu po otocima [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]] gađajući mjesta [[Milna|Milnu]] i [[Grohote]] te topničke položaje [[HRM]]-a. Kako im topništvo HRM-a nije odgovorilo, nastavili su paljbu do 1,20 sati po naseljenim mjestima [[Milna]] na [[Brač]]u i [[Gornje selo]] na [[Šolta|Šolti]], pri čemu je nanesena znatna materijalna šteta.
 
Kad je brodovlje [[JRM]]-a ponovo otvorilo paljbu po naseljima, zapovjednik šoltanske [[Bitnica|bitnice]] [[Marinča rat]] (4 x 88 mm) je uzvraćanje paljbe po grupi protivničkih (TG „Vis“"Vis"). Nakon izmjene paljbe, koja je trajala do 5,00 sati, brodovi TG „Vis“"Vis" su bili prisiljeni povući se prema otoku [[Vis]]u.
 
Istoga dana, u 6,00 sati, zapovjednik [[VPBR-31 Split|VPBR-31 ''Split'']] je TG „Kaštela“"Kaštela" dao zapovijed za djelovanje po unaprijed "''„odabranimodabranim ciljevima“ciljevima''" u [[Split]]u. Ista je zapovijed upućena i drugim snagama [[JNA]] razmještenima po vojarnama u [[Split]]u i [[Divulje|Divuljama]].
 
Snage [[JNA]] iz vojarni u nisu djelovala odmah sve dok brodovi iz sastava TG „Kaštela“"Kaštela" nisu započeli žestoki topnički udar na grad [[Split]]. oko 6,30 sati iz [[Splitski kanal|Splitskog kanala]]. U tom združenom napadu snaga [[JNA]] pogađani su "''„odabraniodabrani ciljevi“ciljevi''" poput Arheološkog muzeja, zgrade [[Općina|Općine]] [[Split]], dvorane na [[Gripe|Gripama]], Higijenskog zavoda, Tehničke škole, [[trajekt]]e[[M/T Bartol Kašić|Bartol Kašić]] i [[M/T Vladimir Nazor|Vladimir Nazor]] te mnogih drugih civilnih objekata. Na [[trajekt]]utrajektu Vladimir Nazor, koji je bio privezan u gradskoj luci, smrtno su stradali Jure Kalpić, vođa stroja i Dinko Maras, upravitelj stroja, koji su se u vrijeme napada zatekli u teretnom prostoru trajekta, a kormilar Ante Vidović je bio ranjen. Osim tih žrtava u [[Split]]u je bilo ranjeno još šest civilnih osoba.
 
Topničke posade sa splitskih [[Kašjuni|Kašjuna]], s položaja Vela Straža na [[Šolta|Šolti]] i s položaja Golo brdo na [[Brač]]u su odmah uzvratile paljbu. Nešto poslije 7,00 sati brodovi [[JRM]]-a su odustali od daljnjeg djelovanja po civilnim ciljevima i paljbu su preusmjerili na obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] [[HRM]]-a. U međusobnoj razmjeni vatre [[HRM]] nije imala gubitaka, a pogoci obalnog topništva su bili sve precizniji i granate su padale sve bliže brodovima JRM, iako su to bili pokretni ciljevi.
 
U međuvremenu je i [[protuzračna obrana]] (PZO) [[HRM]]-a imala pune ruke posla. Nepovoljnim razvojem situacije za brodove TG „Kaštela“"Kaštela" u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] prisilila je [[JRM]] da im u pomoć pozove 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|''Jastreb'']]. Djelovanjem [[PZO]]-a s otoka [[Brač]]a oborena su 2 zrakoplova. Pilote je iz mora izvukao helikopter [[JNA]]. Hrvatske postrojbe nisu sprječavale akciju spašavanja.
 
Sve preciznijom paljbom topnici [[HRM]]-a su znatno jačeg protivnika uskoro prisilili na odustajanje od borbe i povlačenje. Naime, nakon što su se pogoci topničkih bitnica opasno približili [[VPBR-31 Split|VPBR-u]] i [[Raketne topovnjače klase Končar|RTOP-u]], zapovjednik TG „Kaštela“"Kaštela" je oko 08,00 sati [[15. studenoga]] zapovjedio povlačenje svih brodova iz [[Splitski kanal|Splitskog kanala]].
 
S obzirom na prosudbu čelnika [[JRM]]-a da su svi prolazi iz [[Splitski kanal|Splitskog kanala]] prema [[Vis]]u bili minirani, brodovi su se povlačili obilaznom rutom, odnosno [[Brački kanal|Bračkim]] i [[Neretvanski kanal|Neretvanskim kanalom]].
 
== Značaj Boja u Splitskom kanalu ==
Bojevi u [[Boj u Splitskom kanalu|Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]] kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a.
 
Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva u Splitskom i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga.
 
Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]Republike HRvatske. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u [[1992.]] godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio.
 
==Vanjske poveznice==
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041115/temedana01.asp Slobodna Dalmacija o boju u Splitskom kanalu]
 
{{Operacije u Domovinskom ratu}}