Dan antifašističke borbe: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 9:
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama [[NOV i POJ|Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije]] (čiji je sastavni dio bila i [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske]]) borilo se oko 230.000 boraca iz [[Hrvatska|Hrvatske]], a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
 
Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj [[SFRJ]], se kao Dan antifašističke borbe slavio [[27. srpnja]] – Dan ustanka naroda Hrvatske – što jese bilone povezanoveže suz događajima[[antifašizam|antifašizam]], već uuz [[Srbčetnici|četništvo]] jer su tog dana započeli krvavi pohodi srbočetnika nad nedužnim [[stanovništvo|stanovništvom]] po [[selo|selima]] [[istok|istočne]] [[Lika|Like]]u, iakokao jei osnutakna sisačkogapodručju odreda[[Bosansko tomGrahovo|Bosanskog danuGrahova]] prethodioi više[[Drvar|Drvara]]. odSmatra mjesecse danada su srpski koljači, koji se tobože prikazuju kao[[heroj|heroji]], izmasakrirali oko 6000 [[Hrvati|Hrvata]], mahom čistih rimokatolika, a njihovog duhovnog vođu i pastira, župnika fra Jurja Gospodnetića su živog oderali i ispekli na ražnju.
 
No, unatoč svemu tome, [[Vlada Republike Hrvatske|Hrvatska država i njezino političko vodstvo]] i dalje ignorira povijesne činjenice te svake godine, 27. srpnja, slavi "prvi pucanj ustaničke puške" u [[Srb|Srbu]].
== Pogledajte i ==
*[[Popis postrojba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske]]