Dan antifašističke borbe: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Uklanjanje izmjena što ih je unio/unijela 77.237.108.218 (Razgovor sa suradnikom:77.237.108.218)
Redak 9:
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama [[NOV i POJ|Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije]] (čiji je sastavni dio bila i [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske]]) borilo se oko 230.000 boraca iz [[Hrvatska|Hrvatske]], a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
 
Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj [[SFRJ]], se kao Dan antifašističke borbe slavio se [[27. srpnja]] – Dan ustanka naroda Hrvatske – što seje nebilo vežepovezano uzs [[antifašizam|antifašizam]], većdogađajima uzu [[četnici|četništvo]] jer su tog dana započeli [[ratni zločin|kravi pohodi]] srbočetnika nad nedužnim [[stanovništvo|stanovništvom]] po [[selo|selima]] [[istok|istočne]] [[Lika|LikeSrb]]u, kaoiako ije naosnutak područjusisačkoga [[Bosanskoodreda Grahovo|Bosanskogtom Grahova]]danu iprethodio [[Drvar|Drvara]].više Smatraod semjesec da su okrutni srpski koljači, koji se tobože prikazuju kao [[partizani|partizanski]] [[heroj|heroji]], na najbrutalnije moguće načine izmasakrirali oko 6000 [[Hrvati|Hrvata]], mahom čistih rimokatolika, a njihovog duhovnog vođu i pastira, župnika [[Juraj Gospodnetić|don Jurja Gospodnetića]] su živog oderali i ispekli na ražnjudana.
 
No, unatoč svemu tome, [[Vlada Republike Hrvatske|Hrvatska država]] i dalje ignorira povijesne činjenice te svake godine, 27. srpnja, slavi "prvi pucanj ustaničke puške" u [[Srb|Srbu]].
== Pogledajte i ==
*[[Popis postrojba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske]]