Dan antifašističke borbe: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 9:
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama [[NOV i POJ|Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije]] (čiji je sastavni dio bila i [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske]]) borilo se oko 230.000 boraca iz [[Hrvatska|Hrvatske]], a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj [[SFRJ]], kao Dan antifašističke borbe slavio se [[27. srpnja|27. srpanj]] – Dan ustanka naroda Hrvatske – što se ne veže uz [[antifašizam|antifašizam]], već uz [[četnici|četništvo]] jer su tog dana započeli [[ratni zločin|krvavi pohodi]] srbočetnika nad nedužnim [[civili|civilnim]] [[stanovništvo|stanovništvom]] po selima [[istok|istočne]] [[Lika|Like]], kao i na području [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] i [[Drvar|Drvara]]. Smatra se da su okrutni srpski koljači, koji se tobože prikazuju kao [[partizani|partizanski]] [[heroj|heroji]], na najbrutalnije moguće načine izmasakrirali oko 6000 [[Hrvati|Hrvata]], a njihovog [[Duhovnost|duhovnog]] vođu i pastira, [[Juraj Gospodnetić|
Unatoč svemu tome, [[Vlada Republike Hrvatske|Hrvatska država]] i dalje ignorira povijesne činjenice te svake godine, 27. srpnja, slavi "prvi pucanj ustaničke puške" u [[Srb|Srbu]].
| |||