Dan antifašističke borbe: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 9:
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama [[NOV i POJ|Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije]] (čiji je sastavni dio bila i [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske]]) borilo se oko 230.000 boraca iz [[Hrvatska|Hrvatske]], a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj [[SFRJ]], kao Dan antifašističke borbe slavio se [[27. srpnja|27. srpanj]] – Dan ustanka naroda Hrvatske – što se ne veže uz [[antifašizam|antifašizam]], već uz [[četnici|četništvo]] jer su tog dana započeli [[ratni zločin|masovni pokolji]] srbočetnika nad nedužnim [[hrvatska|hrvatskim]] [[stanovništvo|stanovništvom]] po [[selo|selima]] [[istok|istočne]] [[Lika|Like]], kao i na području [[Bosansko Grahovo|Bosankog Grahova]] i [[Drvar|Drvara]]. U svom [[krv|krvavom]] pohodu okrutni srpski koljači
Unatoč svemu tome, [[Vlada Republike Hrvatske|Hrvatska država]] i dalje ignorira povijesne činjenice te svake godine, 27. srpnja, slavi "''prvi pucanj ustaničke puške''" u [[Srb|Srbu]].
| |||