Oglala Indijanci: razlika između inačica

'''Oglala''' (Ogallallah, Ogallalla, Oglalla ).- Glavna pleme [[Teton]] Siouxa. Prvi zapisi o njima potječu od Lewisa i Clarka, koji ih [[1806.]] nalaze u području Missourija, između Cheyenne i Bad Rivera, u sadašnjoj [[Južna Dakota|Južnoj Dakoti]]. Grupa koju je ova ekspedicija srela brojala je oko 150 do 200 muškaraca. Godine [[1825.]] Oglale su naseljeni na obje obale Bad Rivera od Missourija do [[Black Hills]]a, tada još bijahu u miru sa [[Šajeni]]ma, ali neprijatelji svim ostalim plemenima, osim vlastitom narodu Siouxa. Oglalama je broj tada procjenjen na 1,500 osoba, od čega 300 ratnika.

Oglale su [[1850.]] lutali prerijom sve između sjevernog i južnog pritoka [[Platte]] i na zapad do Black Hillsa. U drugoj polovici 19. stoljeća Oglale i druge bande Siouxa, [[Hunkpapa]], [[Santee Sioux|Santee]] i [[Sihasapa]] neprestano napadaju karavane što se kreću prerijom, kao i čamce na rijekama. Tokom nekoliko godina, od 1865. pod vodstvom [[Crazy Hors]]a i [[Sitting Bull]]a, ratuju sa vojnicima i uznemiravaju utvrde i postaje. Invazijom tragača zlata na Black Hills (njima svetim brdima), 1876. dolazi do rata u kojemu Sitting Bull sa [[Sioux]]ima, [[Sjeverni Šajeni|Sjevernim Šajenima]], i još nekim saveznim plemenima razbija vojsku i dragovoljce generala Custera u konačnoj bici na rijeci Little Bighorn. Danas Oglale žive na rezervatu Pine Ridge u Južnoj Dakoti.

 

== Oglala danas ==