Lijepa naša domovino: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika Osbih, vraćeno na zadnju inačicu suradnika DSisyphBot
infookvir, uredio tekst
Redak 1:
{{Infookvir himna
[[Datoteka:Monument to Croatian National Anthem.JPG|mini|Spomenik himni]]
|naslov = Lijepa naša domovino, <br>
|latinica =
|naslov-hr =
[[Datoteka: |slika = Monument to Croatian National Anthem.JPG|mini|Spomenik himni]]
|opis_slike = Spomenik himni u Zelenjaku na cesti Klanjec – Kumrovec
|država = {{ZD+X/H|HRV}}
|jezik = [[hrvatski]]
|tekstopisac = [[Antun Mihanović]]
|skladatelj = [[Josip Runjanin]]<sup>1)</sup>
|ostali_nazivi = ''Lijepa naša''
|prihvaćena = [[21. prosinca]] [[1990.]]
|zvuk = Lijepa nasa domovino instrumental.ogg
|naslov_zvuka = Instrumentalna izvedba Orkestra Mornarice SAD-a
|wikizvor =
|bilješke = 1) Pretpostavlja se.
}}
 
[[Datoteka:Spomenik hrvatskoj himni-1.jpg|mini|Natpis na spomeniku himni]]
'''Lijepa naša domovino''' (ili kraće "Lijepa naša") je himna [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], a bila je i himna [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]] i [[SR Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]]. Njezine početne riječi, ''Lijepa naša'', čest su [[metonimija|metonim]] za Hrvatsku.
 
== RiječiStihovi ==
Zagrebački pravnik [[Antun Mihanović]], jedan od pjesnika [[hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]], napisao je domoljubnu pjesmu ''[[Horvatska domovina|Horvatzka domovina]]'' koja je postala temelj današnje himne – od 14 kitica uzete su prva, druga, pretposljednja i posljednja. ''Horvatzka domovina'' je objavljena [[1835]]. godine u desetom broju književnog lista ''[[Danica (časopis)|Danica]]'', koji je tada bio nositelj književnog preporoda.
 
{{Citat5|<poem>
== Riječi ==
Lijepa naša domovino,
{{Citat5|
Oj junačka zemljo mila,<br>
Lijepa naša domovino, <br>
Stare slave djedovino,<br>
Oj junačka zemljo mila,<br>
Stare slave djedovino,<br>
da bi vazda sretna bila!
 
Mila, kano si nam slavna,<br>
Mila si nam ti jedina.<br>
Mila, kuda si nam ravna,<br>
Mila, kuda si planina!
 
Teci Dravo, Savo teci,<br>
Nit' ti Dunav silu gubi,<br>
Sinje more svijetu reci,<br>
Da svoj narod Hrvat ljubi.
 
Dok mu njive sunce grije,<br>
Dok mu hrašće bura vije,<br>
Dok mu mrtve grobak krije,<br>
Dok mu živo srce bije!|Antun Mihanović}}
</poem>|}}
 
== Napjev ==
== Autor riječi – Antun Mihanović ==
{{glavni|Antun Mihanović}}
 
Popijevka “Lijepa naša domovino” nastala je krajem [[1840-ih]]. Ne zna se točna godina njezina nastanka, ali obično se uzimaobično navodi [[1848]]. Nije posve sigurno ni tko je skladatelj, ali se u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] uvriježilo mišljenje da je to [[Josip Runjanin]] ([[1821.]]-[[1878.]]), po nacionalnosti [[Srbi]]n.
[[Antun Mihanović]] ([[1796]]-[[1861]]), jedan od pjesnika [[ilirski preporod|ilirskog preporoda]], napisao je pjesmu ''“Horvatzka domovina”'',
koja je objavljena [[1835]]. godine u desetom broju književnog lista ''“[[Danica (časopis)|Danica]]”'', koji je tada bio nositelj književnog preporoda.
 
Pjesma ima ukupno 14 kitica i može naći ovdje: [[Horvatska domovina]].
 
== Autor napjeva – Josip Runjanin ==
 
Popijevka “Lijepa naša domovino” nastala je krajem [[1840-ih]].
Ne zna se točna godina njezina nastanka, ali obično se uzima [[1848]]. Nije posve sigurno ni tko je skladatelj, ali se u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] uvriježilo mišljenje da je to [[Josip Runjanin]] ([[1821]]-[[1878]]), po nacionalnosti [[Srbi]]n.
Runjanin nije imao formalno glazbeno obrazovanje, a 1848. je bio kadet u graničarskoj pješačkoj pukovniji br. 10 u Glini. Zato se smatra da je popijevka skladana u Glini.
 
Runjanin je uglazbio samo dvije kitice Mihanovićeve pjesme, pa je popijevka zapravo dvodijelna pjesma sa 16 taktova (sheme ''a a1 b a1''). Običaj je da se pjevaju samo četiri kitice: prva i druga, te pretposljednja i posljednja (vidi riječi gore).
 
[[Datoteka:Lijepa nasa domovino instrumental.ogg|mini|Himna u izvođenju Orkestra Mornarice Sjedinjenih Američkih Država]]
 
== Glazbene preradbe i naslov ==
 
Ne zna se kako je izgledao izvorni napjev. Prvi poznati zapis potječe od [[Vatroslav Lichtenegger|Vatroslava Lichteneggera]], pjevačkog pedagoga, iz [[1861]]. godine.
Slušao je kako pjevaju njegovi učenici (učiteljski pripravnici) i zabilježio note, ''“ukajdiv"ukajdiv melodiju onako kako su mu pripravnici pjevali”''pjevali" (F.Ks.[[Franjo Ksaver Kuhač]]).
Lichtenegger je priredio skladbu za muški četveropjev. Godine [[1862]]. njegova je verzija objavljena u
''“Sbirci različitih četveropjevah mužkoga zbora”'' (svezak II, broj 9) Narodnoga zemaljskoga glazbenog zavoda u Zagrebu.
 
Lichtenegger je priredio skladbu za muški četveropjev. Godine [[1862]]. njegova je verzija objavljena u ''Sbirci različitih četveropjevah mužkoga zbora'' (svezak II, broj 9) Narodnoga zemaljskoga glazbenog zavoda u Zagrebu.
U godinama koje su uslijedile, popijevka se pojavljivala u raznim zbirkama pod naslovom “Hrvatska Domovina”,
a pod imenom “Liepa naša” nalazimo je prvi put [[1864]]. godine u zbirci ''“raznih četveropjev(h) što ih izdade Glasbeno društvo duh(ovne) mlad(eži) Zag(rebačke)"''.
Ta dva naslova su se izmjenjivala do [[1890-ih]] godina, kada se kao naslov uvriježio prvi stih, “Lijepa naša domovino”.
 
U godinama koje su uslijedile, popijevka se pojavljivala u raznim zbirkama pod naslovom ''Hrvatska Domovina'', a pod imenom ''Liepa naša'' nalazimo je prvi put [[1864.]] godine u zbirci "raznih četveropjev(h) što ih izdade Glasbeno društvo duh(ovne) mlad(eži) Zag(rebačke)". Ta dva naslova su se izmjenjivala do [[1890-ih]] godina, kada se kao naslov uvriježio prvi stih, ''Lijepa naša domovino''.
Bilo je i drugih glazbenih varijanata nakon Lichteneggera. Popijevka se uređivala za različite zborove i pritom mijenjala, a današnja varijanta
potječe od [[Franjo Dugan stariji|Franje Dugana starijeg]] ([[1919]]).
 
Bilo je i drugih glazbenih varijanata nakon Lichteneggera. Popijevka se uređivala za različite zborove i pritom mijenjala, a današnja varijanta potječe od [[Franjo Dugan stariji|Franje Dugana starijeg]] ([[1919.]]).
I danas postoje mnoge glazbene verzije ove pjesme: za muške, ženske, dječje i mješovite zborove, tamburaške i
 
puhačke sastave, orgulje, klavir, te simfonijski [[orkestar]].
I danas postoje mnoge glazbene verzije ove pjesme: za muške, ženske, dječje i mješovite zborove, tamburaške i puhačke sastave, orgulje, klavir, te [[simfonijski orkestar]].
 
Službeni notni zapis himne je konačno utvrđen [[1990]]. godine u članku 17. Zakona o [[Hrvatski grb|grbu]], [[Hrvatska zastava|zastavi]] i himni [[Hrvatska|Republike Hrvatske]].
Line 66 ⟶ 71:
 
Današnji tekst himne nije posve isti kao Mihanovićev original. Osim što je bilo nužnih promjena zbog moderniziranja jezika, uvedeno je i par značenjskih promjena.
 
{{Quote box
| quote = Lěpa naša domovino,<br />Oj junačka zemljo mila,<br />Stare slave dědovino,<br />Da bi vazda čestna bila!
| source = <small>1. kitica ''[[Horvatska domovina|Horvatske domovine]]''</small>
| width =
| align = right
}}
 
Promjene značenja kroz povijest koje se nisu održale:
* ''junačka'' -> ''hrvatska''
* ''da bi vazda sretna bila'' -> ''daj, o Bože, sretna bila''
* ''hitro'' -> ''Drino'' ([[Drugi svjetski rat|2. svjetski rat]])
 
{{Quote box
| quote = Teci, Sava hitra, teci<br />Nit’ ti Dunaj silu gubi,<br />Kud li šumiš, světu reci:<br/>Da svog’ doma Horvat ljubi,
| source = <small>13. kitica ''[[Horvatska domovina|Horvatske domovine]]''</small>
| width =
| align = right
}}
Promjene značenja koje su ostale u današnjoj verziji:
* ''hitra'' -> ''Dravo''
* ''kud li šumiš'' -> ''sinje more''
* ''svog doma'' -> ''svoj narod''
 
Primjerice, [[Antun Gustav Matoš]] je pisao „Oj hrvatska zemljo mila.“.<ref name="Bar">Barac, Antun <small>(prir.)</small>; Matoš, Milan <small>(sabrao)</small> ''Djela A. G. Matoša'', sv. 4., Izd. Binoza – nakladni zavod, Zagreb, 1935., str. [http://books.google.hr/books?lr=&cd=62&id=hHBIAAAAMAAJ&q=hrvatska+zemljo 231.]</ref>
 
Službeni tekst himne je konačno utvrđen [[21. prosinca]] [[1990]]. godine u članku 16. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske.