Lijepa naša domovino: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika Osbih, vraćeno na zadnju inačicu suradnika DSisyphBot |
infookvir, uredio tekst |
||
Redak 1:
{{Infookvir himna
[[Datoteka:Monument to Croatian National Anthem.JPG|mini|Spomenik himni]]▼
|latinica =
|naslov-hr =
|opis_slike = Spomenik himni u Zelenjaku na cesti Klanjec – Kumrovec
|država = {{ZD+X/H|HRV}}
|jezik = [[hrvatski]]
|tekstopisac = [[Antun Mihanović]]
|skladatelj = [[Josip Runjanin]]<sup>1)</sup>
|ostali_nazivi = ''Lijepa naša''
|prihvaćena = [[21. prosinca]] [[1990.]]
|zvuk = Lijepa nasa domovino instrumental.ogg
|naslov_zvuka = Instrumentalna izvedba Orkestra Mornarice SAD-a
|wikizvor =
|bilješke = 1) Pretpostavlja se.
}}
[[Datoteka:Spomenik hrvatskoj himni-1.jpg|mini|Natpis na spomeniku himni]]
'''Lijepa naša domovino''' (ili kraće "Lijepa naša") je himna [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], a bila je i himna [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]] i [[SR Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]]. Njezine početne riječi, ''Lijepa naša'', čest su [[metonimija|metonim]] za Hrvatsku.
Zagrebački pravnik [[Antun Mihanović]], jedan od pjesnika [[hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]], napisao je domoljubnu pjesmu ''[[Horvatska domovina|Horvatzka domovina]]'' koja je postala temelj današnje himne – od 14 kitica uzete su prva, druga, pretposljednja i posljednja. ''Horvatzka domovina'' je objavljena [[1835]]. godine u desetom broju književnog lista ''[[Danica (časopis)|Danica]]'', koji je tada bio nositelj književnog preporoda.
{{Citat5|<poem>▼
▲== Riječi ==
Lijepa naša domovino,
▲{{Citat5|
▲Lijepa naša domovino, <br>
▲Oj junačka zemljo mila,<br>
▲Stare slave djedovino,<br>
da bi vazda sretna bila!
Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!
Teci Dravo, Savo teci,
Nit' ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!
</poem>|}}
== Napjev ==
Popijevka “Lijepa naša domovino” nastala je krajem [[1840-ih]]. Ne zna se točna godina njezina nastanka, ali
▲Ne zna se točna godina njezina nastanka, ali obično se uzima [[1848]]. Nije posve sigurno ni tko je skladatelj, ali se u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] uvriježilo mišljenje da je to [[Josip Runjanin]] ([[1821]]-[[1878]]), po nacionalnosti [[Srbi]]n.
Runjanin nije imao formalno glazbeno obrazovanje, a 1848. je bio kadet u graničarskoj pješačkoj pukovniji br. 10 u Glini. Zato se smatra da je popijevka skladana u Glini.
Runjanin je uglazbio samo dvije kitice Mihanovićeve pjesme, pa je popijevka zapravo dvodijelna pjesma sa 16 taktova (sheme ''a – a1 – b – a1''
== Glazbene preradbe i naslov ==
Ne zna se kako je izgledao izvorni napjev. Prvi poznati zapis potječe od [[Vatroslav Lichtenegger|Vatroslava Lichteneggera]], pjevačkog pedagoga, iz [[1861]]. godine.
Slušao je kako pjevaju njegovi učenici (učiteljski pripravnici) i zabilježio note,
Lichtenegger je priredio skladbu za muški četveropjev. Godine [[1862]]. njegova je verzija objavljena u ▼
▲Lichtenegger je priredio skladbu za muški četveropjev. Godine [[1862]]. njegova je verzija objavljena u ''Sbirci različitih četveropjevah mužkoga zbora'' (svezak II, broj 9) Narodnoga zemaljskoga glazbenog zavoda u Zagrebu.
U godinama koje su uslijedile, popijevka se pojavljivala u raznim zbirkama pod naslovom ''Hrvatska Domovina'', a pod imenom ''Liepa naša'' nalazimo je prvi put [[1864.]] godine u zbirci "raznih četveropjev(h) što ih izdade Glasbeno društvo duh(ovne) mlad(eži) Zag(rebačke)". Ta dva naslova su se izmjenjivala do [[1890-ih]] godina, kada se kao naslov uvriježio prvi stih, ''Lijepa naša domovino''.
Bilo je i drugih glazbenih varijanata nakon Lichteneggera. Popijevka se uređivala za različite zborove i pritom mijenjala, a današnja varijanta ▼
▲Bilo je i drugih glazbenih varijanata nakon Lichteneggera. Popijevka se uređivala za različite zborove i pritom mijenjala, a današnja varijanta potječe od [[Franjo Dugan stariji|Franje Dugana starijeg]] ([[1919.]]).
I danas postoje mnoge glazbene verzije ove pjesme: za muške, ženske, dječje i mješovite zborove, tamburaške i ▼
▲I danas postoje mnoge glazbene verzije ove pjesme: za muške, ženske, dječje i mješovite zborove, tamburaške i puhačke sastave, orgulje, klavir, te [[simfonijski orkestar]].
Službeni notni zapis himne je konačno utvrđen [[1990]]. godine u članku 17. Zakona o [[Hrvatski grb|grbu]], [[Hrvatska zastava|zastavi]] i himni [[Hrvatska|Republike Hrvatske]].
Line 66 ⟶ 71:
Današnji tekst himne nije posve isti kao Mihanovićev original. Osim što je bilo nužnih promjena zbog moderniziranja jezika, uvedeno je i par značenjskih promjena.
{{Quote box
| quote = Lěpa naša domovino,<br />Oj junačka zemljo mila,<br />Stare slave dědovino,<br />Da bi vazda čestna bila!
| source = <small>1. kitica ''[[Horvatska domovina|Horvatske domovine]]''</small>
| width =
| align = right
}}
Promjene značenja kroz povijest koje se nisu održale:
* ''junačka''
* ''da bi vazda sretna bila''
* ''hitro''
{{Quote box
| quote = Teci, Sava hitra, teci<br />Nit’ ti Dunaj silu gubi,<br />Kud li šumiš, světu reci:<br/>Da svog’ doma Horvat ljubi,
| source = <small>13. kitica ''[[Horvatska domovina|Horvatske domovine]]''</small>
| width =
| align = right
}}
Promjene značenja koje su ostale u današnjoj verziji:
* ''hitra''
* ''kud li šumiš''
* ''svog doma''
Primjerice, [[Antun Gustav Matoš]] je pisao „Oj hrvatska zemljo mila.“.<ref name="Bar">Barac, Antun <small>(prir.)</small>; Matoš, Milan <small>(sabrao)</small> ''Djela A. G. Matoša'', sv. 4., Izd. Binoza – nakladni zavod, Zagreb, 1935., str. [http://books.google.hr/books?lr=&cd=62&id=hHBIAAAAMAAJ&q=hrvatska+zemljo 231.]</ref>
Službeni tekst himne je konačno utvrđen [[21. prosinca]] [[1990]]. godine u članku 16. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske.
|