Mjurin
Pridružio se 20. srpnja 2010.
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 120:
:Mali eksperiment i ništa više :-) Točno je da nitko nema pravo na rat, ali to poglavlje govori upravo o tome da je, po međunarodnom pravu, do 1928. rat bio dopušten, a od tada (i kasnije poveljom UN-a) zabranjen. "Pravo oružanih sukoba" i "Ratno pravo" su nazivi koji su se ranije koristili za skup prava kojega danas nazivamo [[Međunarodno humanitarno pravo]] i ne bi bili prikladni za ono o čemu se u tom poglavlju govori. Uostalom, neka o tome nešto kažu pravni eksperti jer ja nisam pravnik (mada me to područje prava zanima). BTW, je li ovo ispravan način odgovora? --[[Suradnik:Mjurin|Mjurin]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mjurin|razgovor]])</small> 16:34, 28. kolovoza 2010. (CEST)
Zato i smatram da je bolji naziv ratno pravo. Naime, ako čitate [[Juraj Andrassy|Andrassyjevu]] knjigu Međunarodno pravo (koja je i glavna ispitna literatura na Pravnom fakultetu u Zagrebu), tamo se poglavlje i dalje naziva Ratno pravo (što se može vidjeti i iz nastavnog plana za kolegij međunarodnog prava [http://www.pravo.hr/MP/diplomski_rad]) i u njemu se opisuje kako je ratno pravo evoluiralo. Nadalje, sad sam provjerio i natuknice u [[Pravni leksikon|Pravnom leksikonu]] - postoje obje "ratno pravo" i "humanitarno pravo", s time da se u natuknici ratno pravo opisuje njegov razvoj, te na kraju spominje da je noviji naziv koji se rabi u novije vrijeme upravo humanitarno pravo. Kao rezime, mogao bih reći da ćete svakako manje pogriješiti ako budete rabili pojam ratno pravo umjesto pravo na rat :)
Što se tiče ispravnosti odgovora - uobičajno je odgovoriti na stranici za razgovor sugovornika, tako da mu iskoči trakica da ima novu poruku :) --[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 17:30, 28. kolovoza 2010. (CEST)
| |||