Stonoge: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Stonoge | slika = Scutigera_coleoptrata.jpg | slika_opis = Štitonosna striga (''Scutigera coleoptrata''), ponekad se pojavljuje u stanovima. | sl...
(Nema razlike inačica)

Inačica od 29. kolovoza 2010. u 23:09

Stonoge (Myriapoda) su razred razmjerno jednostavno građenih uzdušnjaka, kopnenih člankonožaca kojima kolutići nisu sjedinjeni i svaki kolutić (osim nekoliko zadnjih) ima po jedan ili dva para nogu.

Stonoge
Štitonosna striga (Scutigera coleoptrata), ponekad se pojavljuje u stanovima.
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Razred:Myriapoda
Latreille, 1802
Podrazredi
Opasana striga (Scolopendra cingulata), živi u šumi, duga je do 8 cm.

Građa tijela

Ukupan broj nogu varira od 3 ili 4 para kod striga do gotovo 200 pari. Njihova člankovita ticala, za razliku od kukaca, imaju mišiće. Odušci, otvori za disanje (traheje) nalaze se uzduž cijelog tijela, a dugo, cjevasto srce ima ostije (dvostruke otvore) gotovo u svakom kolutiću. Izlučivanje se obavlja Malpigijevim cjevčicama. Kod jednog dijela stonoga spolni se otvori nalaze na prednjem dijelu tijela pa se nazivaju prednjospolci (Progoneata), a kod drugog dijela su na kraju zatka pa se nazivaju stražnjospolci (Opisthogoneata).

Stanište

Stonoge su kopnene životinje koje nastanjuju vlažna staništa jer kroz površinu tijela i otvore za disanje gube znatne količine vode.

Razmnožavanje

Za vrijeme parenja mužjaci stonoga stvaraju nakupine spermija koje složenim procesom prebacuju na ženke. Ženke nose jaja iz kojih se legu male kratke stonoge sa samo nekoliko parova nogu. Presvlače se veliki broj puta.

Vrste

Razred stonoga sadrži 13 000 vrsta koje su uglavnom kopnene. Mogu se podijeliti na 4 podrazreda: strige (Chilopoda), kojima svi kolutići osim tri posljednja imaju samo jedan par nogu, dvojenoge (Diplopoda) koje imaju dvojne kolutiće i na svakom kolutiću dva para nogu i dva para odušaka osim prva tri kolutića koji imaju po jedan par nogu, malonošce (Pauropoda) koji su duljine od 0,5-1,5 mm a imaju 9-11 pari nogu, kratkonošce (Symphyla) koji su duljine do 8 mm a imaju 12 pari kratkih nogu i par predljivih nastavaka na kraju tijela.

Najdulja vrsta Scolopendra gigantea duga je do 26 cm. [1]

Izvori

  1. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8