Termohalinska pokretna traka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: he:המסוע הימי |
m izvori |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Circulacion termohalina.jpg|mini|300px|Termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. Nije prikazana [[Antarktička cirkumpolarna struja]]]]
'''Termohalinska pokretna traka'''<ref name="zemlja">Zemlja, velika ilustrirana enciklopedija, str. 390, ''Mozaik knjiga'', 2006., ISBN 953-223-078-5</ref> ili i ''termohalinska cirkulacija'' ([[engleski]]: "the ocean conveyer" ili "conveyor belt") je [[oceanografija|oceanografski]] naziv za kombinaciju [[morske struje|morskih strujanja]] koji povezuje četiri od pet [[ocean]]a i pri tome se objedinjuje u jedinstveni optok globalnih razmjera.
Pokretač ove vrlo opsežne razmjene masa i [[temperatura|temperature]] je svojstvo morske vode da temeljem promjene [[salinitet]]a i [[temperatura|temperature]] mijenja gustoću (termohalinsko svojstvo). Ovisno o [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]], mijenja se količina sunčevog zračenja. Tako se u blizini [[ekvator]]a podiže temperatura vode a [[isparavanje]] joj povečava slanost.
Redak 12:
Globalno kruženje razmjene topline u značajnoj mjeri određeno je zimskim spuštanjem slane i hladne morske vode u [[Atlantik|sjevernom Atlantiku]] na dubinu od 1 do 4 km. Zbog toga je ova regija za početak promatranja uzorka kruženja. Uz morsko dno ili blizu njega hladna voda teče kao '''dubinska struja''' (dubinska voda) do izlaska u južnom Atlantiku gdje zatim s [[Antarktička cirkumpolarna struja|Cirkumpolarnom strujom]] odlazi u [[Indijski ocean|Indijski]] i [[Tihi ocean]]. Cirkumpolarna struja [[Južni ocean|Južnog oceana]] obilazi čitav globus i miješa vodene mase tri oceana i vjerojatno je mjesto gdje se veči dio hladne vode uzdiže prema površini i grije se miješanjem koje pokreće [[vjetar]]. Od tu se miješanjem modificirane vodene mase vraćaju na površinu (površinska voda, Tihi ocean) ili ostaju na manjoj dubini od par stotina metara (međuvoda, Indijski ocean). Dolaskom na površinu, vodene mase se ponovo griju, naročito u [[ekvator]]ijalnim područjima, i zatim kao '''površinska struja''' teče prvo uz [[Indonezija|Indoneziju]], zatim oko južnog vrha [[Afrika|Afrike]] u područje srednjeameričkog zaljeva i na kraju kao [[Golfska struja]] nastavlja prema sjevernom Atlantiku gdje ponovo ponire u dubinu i time zatvara krug kruženja.
Pored termohalinskog utjecaja, značajnu ulogu ima raspoređenost [[kontinent|kontinenata]], [[Coriolisov učinak]] (zbog njega se struje javljaju prije svega uz zapadne obale) i [[vjetar|vjetrovima]] uzrokovan [[Ekmanov učinak]] Zajedno, to sve dovodi do stvaranja regionalno vrlo kompleksnih, najrazličitijih strujanja, kao na primjer u obliku velikog strujnog vrtloga uz južnu obalu Južne Amerike. Pri tome, manjim dijelom struje i vodene mase iz [[Arktički ocean|Arktičkog oceana]] u Atlantik, zbog čega i on uvjetno sudjeluje u globalnom kretanju ove beskonačne trake strujanja. Kako neki od tih čimbenika zavise o lokalnom intenzitetu sunčevog zračenja, tijekom godine mogu struje biti manje ili više izražene, na primjer u Indijskom oceanu pod utjecajem [[monsun]]a. Značajan učinak na struje imaju i [[obalno nadiranje nagore]]<ref
Dugoročno, na struje djeluje i [[pomicanje kontinenata]] kroz razdiobu kopno - more. Kao relativno kratkoročnije djelovanje razmatra se mogućnost manjeg ili većeg slabljenja sjevernoatlantske struje zbog otapanja polarnih ledenih pokrova. U [[povijest klime|povijesti klime]] nađeni su dokazi za takva događanja i ranije.
Redak 18:
==Dubinske rubne struje==
Određeni doprinos globalnom kruženju morske vode daju i '''dubinske rubne struje'''. Tu se misli na dubokomorsko vrtloženje u blizini obale, kao što je poznato pred obalom [[Brazil]]a (t.zv. '''brazilski krugovi struja'''). Ovi vrtlozi nastaju vremenski i prostorno periodično, i nastaje t.zv. [[Kármánov vrtložni put|vrtložni put]]. Točno objašnjenje ovog fenomena, otkrivenog tek 2004. godine, još ne postoji. Prema kompjuterskim modelima, Brazilska struja se raspada u visini grada [[Recife]] jer tu obala mijenja smjer i time se smanjuje [[trenje]] što rezultira turbulentnim strujanjima.
== Izvori ==▼
{{izvori}}▼
==Literatura==
Line 34 ⟶ 37:
* [http://www.spacemart.com/reports/Scientists_Use_Satellites_To_Detect_Deep_Ocean_Whirlpools.html „Scientists use satellites to detect Deep-Ocean Whirlpools“], ''spacemart.com'', 21. März 2006
* [http://oceanmotion.org/html/background/ocean-conveyor-belt.htm Ocean Conveyor Belt]
▲== Izvori ==
▲{{izvori}}
[[Kategorija:Klimatologija]]
| |||