Wikipedija

Razlika između inačica stranice »Bajt«

Bajt (uredi)

Inačica od 22:32, 3. rujna 2010.

Dodano 160 bajtova ,  prije 9 godina
definicija bajta i njegova uloga u pohrani podataka
m (pojam oktet tj. "octet" je prisutan i u stranoj (en) literaturi još od doba ARPAnet-a, a definiran je i IEEE standardom kojeg sam dodao)
(definicija bajta i njegova uloga u pohrani podataka)
'''Bajt''' (još i '''[[oktet_(računarstvo)|oktet]]''', '''slovnjak''', '''bitnjak'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 157</ref>, fonetizirano od [[engleski jezik|engl.]] ''byte''), [[mjerna jedinica]] za količinu podataka u [[Računarstvo|računarstvu]]. JedanBajt ''bajt''predstavlja uglavnomuređeni iznosi 8slijed [[bit]]ova, uobičajeno 8, zbog čega se za bajt koristi i naziv ''oktet'' za situacije kada se govori o točno 8 bitova.
 
Jedan bit odgovara jednoj znamenci [[binarni brojevni sustav|binarnog brojevnog sustava]] iz čega proizlazi da se s ''n'' bitova može se prikazati 2<sup>''n''</sup> brojeva. U smislu pohrane podataka, u jedan bajt može se pohraniti jedan od 2<sup>8</sup> = 256 različitih brojeva, ili općenito podataka, budući da brojevi putem [[kod|kodiranja]] mogu predstavljati bilo kakve druge podatke.
Također je bajt na većini [[računalna arhitektura|računalnih arhitektura]] najmanja jedinica pohrane podataka kojoj se u [[radna memorija|radnoj memoriji]] može direktno pristupiti.▼
 
▲Također je bajt naNa većini [[računalna arhitektura|računalnih arhitektura]] bajt je najmanja jedinica pohrane podataka kojoj se u [[radna memorija|radnoj memoriji]] može direktno pristupiti.
 
== Povijest ==
Izvorno je bajt označavao slijed od nekoliko bitova dovoljnih za prikazpohranu skupajednog znakovaznaka za unos i ispis, pri čemu se obično jedna memorijska riječ mogla podijeliti na cijeli broj bajtova. Npr. uz riječ od 36 bitova, koja je bila dovoljna za prikazpohranu brojeva s pomičnim zarezom, bajt je imao 6 bitova što je bilo dovoljno za prikazpohranu velikih slova i brojki. S vremenom je postalo uobičajeno da duljine memorijskih riječi budu potencije broja 2 (16, 32, 64), pa je time i bajt standardiziran na 8 bitova.
 
Jedan bit je oznaka za jednu znamenku u [[binarni sustav|binarnom sustavu]].
Općenito s ''n'' bitova možemo prikazati skup od 2<sup>''n''</sup> brojeva ili znakova, dakle s jednim bajtom možemo prikazati 2<sup>8</sup> = 256 brojeva.
 
== Decimalni i binarni višekratnici ==
 
Jedinice veće od bajta prema standardu IEC su:
* '''kibibajt''' ('''KiB''', [[Engleski jezik|eng.]] ''Kibibytekibibyte'') = 2<sup>10</sup> bajtova = 1024 bajta ≈ '''kilobajt''' ('''kB''') = 10<sup>3</sup> bajtova
* '''mebibajt''' ('''MiB''', eng. ''Mebibytemebibyte'') = 2<sup>20</sup> bajtova = 1 048 576 bajtova ≈ '''megabajt''' ('''MB''') = 10<sup>6</sup> bajtova
* '''gibibajt''' ('''GiB''', eng. ''Gibibytegibibyte'') = 2<sup>30</sup> bajtova = 1 073 741 824 bajta ≈ '''gigabajt''' ('''GB''') = 10<sup>9</sup> bajtova
* '''tebibajt''' ('''TiB''', eng. ''Tebibytetebibyte'') = 2<sup>40</sup> bajtova = 1 099 511 627 776 bajtova ≈ '''terabajt''' ('''TB''') = 10<sup>12</sup> bajtova
* '''pebibajt''' ('''PiB'''), eng. ''Pebibytepebibyte'') = 2<sup>50</sup> bajtova = 1 125 899 906 842 624 bajta ≈ '''petabajt''' ('''PB''') = 10<sup>15</sup> bajtova
 
 
Prefiksi centi, mili, mikro i slični, koji označavaju dijelove jedinice nisu u uporabi zato što je jedan bajt = 8 bitova pa bi, primjerice, jedna stotina bajta bila 2/25 bita, a tako nešto uglavnom nema smisla. Ovakvi prefiksi bi teoretski mogli biti upotrebljavani tek za izražavanje brzine prijenosa podataka u nekom hipotetskom i za današnje pojmove vrlo sporom sustavu. Primjerice, neki sustav koji bi bio sposoban prenijeti 100&nbsp;B podataka u sat vremena imao bi brzinu od cca 27&nbsp;mB/s.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/2583804"