782
uređivanja
m (pojam oktet tj. "octet" je prisutan i u stranoj (en) literaturi još od doba ARPAnet-a, a definiran je i IEEE standardom kojeg sam dodao) |
(definicija bajta i njegova uloga u pohrani podataka) |
||
'''Bajt''' (još i '''[[oktet_(računarstvo)|oktet]]''', '''slovnjak''', '''bitnjak'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 157</ref>, fonetizirano od [[engleski jezik|engl.]] ''byte''), [[mjerna jedinica]] za količinu podataka u [[Računarstvo|računarstvu]].
Jedan bit odgovara jednoj znamenci [[binarni brojevni sustav|binarnog brojevnog sustava]] iz čega proizlazi da se s ''n'' bitova može se prikazati 2<sup>''n''</sup> brojeva. U smislu pohrane podataka, u jedan bajt može se pohraniti jedan od 2<sup>8</sup> = 256 različitih brojeva, ili općenito podataka, budući da brojevi putem [[kod|kodiranja]] mogu predstavljati bilo kakve druge podatke.
Također je bajt na većini [[računalna arhitektura|računalnih arhitektura]] najmanja jedinica pohrane podataka kojoj se u [[radna memorija|radnoj memoriji]] može direktno pristupiti.▼
▲
== Povijest ==
Izvorno je bajt označavao slijed od nekoliko bitova dovoljnih za
== Decimalni i binarni višekratnici ==
Jedinice veće od bajta prema standardu IEC su:
* '''kibibajt''' ('''KiB''', [[Engleski jezik|eng.]] ''
* '''mebibajt''' ('''MiB''', eng. ''
* '''gibibajt''' ('''GiB''', eng. ''
* '''tebibajt''' ('''TiB''', eng. ''
* '''pebibajt''' ('''PiB'''), eng. ''
Prefiksi centi, mili, mikro i slični, koji označavaju dijelove jedinice nisu u uporabi zato što je jedan bajt = 8 bitova pa bi, primjerice, jedna stotina bajta bila 2/25 bita, a tako nešto uglavnom nema smisla. Ovakvi prefiksi bi teoretski mogli biti upotrebljavani tek za izražavanje brzine prijenosa podataka u nekom hipotetskom i za današnje pojmove vrlo sporom sustavu. Primjerice, neki sustav koji bi bio sposoban prenijeti 100 B podataka u sat vremena imao bi brzinu od cca 27 mB/s.
|