Brodosplit: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m iw
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Tvrtka
'''Brodosplit''' je [[Hrvatska|hrvatsko]] [[brodogradilište]] iz [[Split]]a.
| ime = Brodosplit
| slika = [[datoteka:Brodo1995.jpg]]
| vrsta = javno
| osnutak = [[1931.]]
| prestala_postojati =
| osnivači = Ateliers et Chantiers de la Loire i jugoslavenski dioničari
| sjedište = [[Split]], [[Hrvatska]]
| sjedište_grad =
| sjedište_država =
| ključneosobe =
| predsjednik =
| konkurencija =
| pokriveno_područje =
| industrija = [[brodogradnja]]
| proizvodi = brodovi
| usluge = - gradnja i popravak brodova (brodogradnja) <br/> - popravak i preinake brodova
| prihod =
| operativni_prihod =
| neto_dobit =
| zaposleni = 4000
| holding =
| divizije = [[Brodogradilište specijalnih objekata|Brodosplit - Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o.]], Brodosplit - Tvornica dizel motora d.o.o., Brodosplit - Dizalice d.o.o., Brodosplit - Nemetalna oprema d.o.o., Brodosplit - Metalna oprema i konstrukcije d.o.o., Brodosplit - Antikorozivna zaštita d.o.o., Brodosplit - Armature d.o.o., Brodosplit - Izolacija d.o.o.
| podruž =
| vlasnik =
| slogan =
| web = [http://www.brodosplit.hr/Po%C4%8Detna/tabid/1472/Default.aspx www.brodosplit.hr]
| dodatak =
}}
'''Brodosplit''' je jedno od najvećih [[Hrvatska|hrvatskih]] [[brodogradilište|brodogradilišta]] iz [[Split]]a. Proizvodi vojna i civilna plovila ([[tanker]]i, [[trajekt]]i, putnički brodovi).
 
Na sadašnjem prostoru Brodosplit se nalazi od [[1932.]] To je mjestoNalazi u [[sjever]]nom dijelu Splita, u [[Kaštelanski zaljev|kaštelanskom zaljevu]] (od [[1932.]]) Tona područjepovršini jeod izrazito560 povoljno000 [[Četvorni metar|četvornih metara]]. Na izuzetno dobroj lokaciji za proizvodnju plovilabrodova, jer u blizini se nalaze i gradska teretna i putnička luka. TakođerU neposrednoj blizini je i [[Zračna luka Split]] je udaljena oko( 20 [[Kilometar|km]] odavde). I središte Splita je u neposrednoj blizini.
 
== Povijest brodogradilišta ==
Brodosplit je jedno od najvećih hrvatskih brodogradilišta, te se prostire na 560 000 [[Četvorni metar|četvornih metara]]. Proizvodi vojna, civilna ([[tanker]]i, [[trajekt]]i, putnički brodovi) plovila.
=== Brodogradnja u Splitu početkom 20. stoljeća ===
Split je [[1910.]] imao svega 21.407 stanovnika<ref >[http://hrcak.srce.hr/file/11298 Sanja Klempić: Utjecaj imigracije na strukture stanovništva Splita, Migracijske i etničke teme 20 (2004), 1: 79–110, PDF]</ref> i bio mali provincijski grad na rubu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Nakon osnutka [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] stao je ubrzano rasti, tako da je [[1931.]] imao već 35.332 stanovnika, i bio najveća jugoslavenska luka, sa čak sedam
malih brodogradilišta, odnosno devet ako bi se tome pribrojila i ona u obližnjem [[Vranjic]]u i [[Solin]]u.
 
Najstarije splitsko brodogradilište novoga doba bilo je ono obitelji ''Košćina'', osnovano [[1831.]] kod Lučca. '''Brodogradilište Košćina''' radilo je na tom mjestu do [[1875.]] <ref name ="slobodna">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/38237/Default.aspx Denis Krnić: Povijest splitske brodogradnje: Francuzima dugujemo škver, sa portala Slobodna Dalmacija, pristupljeno 3. rujna .2010.]</ref> Tada je zbog probijanja željezničke pruge između Lučca i Manuša, izmješteno zapadno od Matejuške, na mjesto gdje se danas nalazi bivši hotel ''Ambasador''.
 
Drugo splitsko brodogradilište novoga vremena bilo je '''Ivanko''', utemeljeno [[1893.]] od strane Dinka Ivanka u gradskoj luci (podno Katalinića briga) - on je startao sa malom barakom i manjim popravcima. Nakon pet godina izgradio je prvi vlastiti jedrenjak ''Slavni Vis''. Brodogradilište Ivanko bavilo se uglavnom popravkom parobroda, vremenom je preraslo u dioničko društvo i prezvalo se u skladu sa zakonom u ''Brodogradilište D. Ivanko i drugovi''. Kako je za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pao broj narudžaba,- poduzeće je bankrotiralo. Iz posrnulog društva je [[17. ožujka]] [[1918.]] uz financijsku pomoć novih ulagača izraslo novo društvo ''Splitsko brodogradilište Jug'' za gradnju, popravak, kupnju i prodaju brodova u kojem je bivši vlasnik Dinko Ivanko postao tehnički poslovođa.
 
Treće splitsko brodogradilište bilo je Pomorsko industrijsko i tehničko poduzeće '''Braća Matijević'''<ref name ="slobodna"/> (kasniji '''Marjan''') utemeljeno [[1922.]] godine. To je bilo malo remontno brodogradilište smješteno ispod ondašnje tvornice cementa ''Betizza''. Imalo je vlastitu elektrocentralu, ljevaonicu, elektrotehničku i kovačku radionicu, te za ono doba pravo tehnološko čudo radionicu za autogeno varenje.
 
Četvrto splitsko brodogradilište '''Pakmor''' utemeljio je [[1923.]], inženjer ''Pavle Kosiček''. <ref name ="slobodna"/> To je bilo malo brodogradilište u zapadnom dijelu gradske luke koje je gradilo elegantne brze motorne i sportske čamce, poduzeće je prestalo s radom [[1960.]] godine.
 
Uz ta brodogradilišta, poslovala su i dva bitno manja u [[Lora|Lori]]; ono ''Vatroslava Bulimbašića'' (maone, jedrenjaci i čamci) i ono korčulanskog kalafata ''Petra Jeričevića''.
=== 1931. osnutak Jugoslavenskog društvo za izradu i opravku brodova ===
No pravi impuls brodogradnji u Splitu zbio se zbog vojske i njenih narudžbi. Kako je tadašnja [[Kraljevina Jugoslavija]] bila u odličnim vezama sa tadašnjom [[Francuska|Francuskom]] koja je bila pokrovitelj stvaranja [[Mala Antanta|Male Antante]], - zbog toga je vojna suradnja Jugoslavije i Francuske bila izuzetno jaka i značajna. Tako je krajem [[1930-ih]] poznato francusko brodogradilišno društvo ''Siege Social Ateliers et Chanties de la Loire'' iz [[Nantes]]a gradilo dvije [[Podmornica|podmornice]] klase ''Osvetnik'' za [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|Jugoslavensku kraljevsku ratnu mornaricu]] - na račun tog posla veze su toliko ojačale da su francuzi odlučili svojim kapitalom i znanjem ojačati jugoslavensku brodogradnju i osnovati jedno snažno brodogradilište. Tadašnja Jugoslavija zapravo i nije imala većeg brodogradilišta, osim malog remontnog u [[Bijela (Herceg-Novi, Crna Gora)|Bijeloj]] ([[Boka Kotorska]]) i onog u [[Brodogradilište Kraljevica|Kraljevici]]. Tako je u ožujku [[1931.]] utemeljeno novo zajedničko ''Jugoslavensko društvo za izradu i opravku brodova'' <ref name ="slobodna"/> sa sjedištem u [[Beograd]]u (iza kojeg je zapravo stajao ''Siege Social Ateliers et Chanties de la Loire'').
 
Novoosnovano društvo kupilo je krajem ožujka [[1931.]] godine brodogradilište ''Marjan'' (dok, ljevaonicu i mehaničku radionicu) a [[18. kolovoza]] [[1931.]] godine kupljeno je i brodogradilište ''Jug'' i zemljište u uvali Supaval.
 
''Jugoslavensko društvo za izradu i opravku brodova'' u prvoj godini poslovanja, uspjelo je izvršiti popravke na 53 parobroda, 2 jedrenjaka i 3 čamca (ukupno 35.751 tona). Početkom [[1932.]] godine društvo je počelo podizati nove proizvodne pogone, započeta je gradnja dvaju navoza od 60 i 80 m, te nekoliko radionica.
 
=== Brodogradilište ''Split'' A.D. kasnije ''Jadranska brodogradilišta'' A.D.===
Odlukom glavne skupštine dioničara ”Jugoslavenskog društvo za izradu i opravku brodova” promjenjen je naziv društva od [[11. kolovoza]] [[1932.]] godine u Brodogradilište ''Split'' A.D., a sjedište preseljeno iz [[Beograd]]a u [[Split]]. <ref name ="slobodna"/>
 
Od [[7. lipnja]] [[1933.]] otpočela je isporuka brodava za [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|Jugoslavensku kraljevsku ratnu mornaricu]] prvi naručeni brod bila je bila [[barkasa]] ''Novogradnja br. 1'' dužine 11m s ugradjenim diesel motorom. Društvo ''Siege Social Ateliers et Chanties de la Loire'', radilo je na transferu novih tehnologija u splitsko brodogradilište i investiralo značajna sredstva u povećanje kapaciteta, prvi profit splitsko brodogradilište ostvarilo je tek [[1938.]]
Ulaganja su pokazala rezultat [[30. srpnja]] [[1936.]] tad je porinut u more prvi željezni brod na vlastiti parni pogon-[[remorker]] ''Konjic''. To je označilo prekretnicu u splitskoj brodogradnji, i prijelaz sa zanatske na industrijsku proizvodnju brodova. Tad su se stale nizati narudžbe, gradili su brojne patrolne čamce (10) i patrolne brodove (2) za Ministarstvo Financija, jedan remorker, te potom dva [[razarač]]a ''[[Lubiana|Ljubljana]]'' i ''[[Zagreb (razarač)|Zagreb]]'' <ref name ="slobodna"/> (po nacrtima Ateliers et Chantiers de la Loire, koji su izgradili prvi brod te klase [[TA-43|Beograd]] [[1937.]]) za mornaricu Kraljevine Jugoslavije i dva velika putnička broda ''Sarajevo (nakon rata Sinj)'' i ''Šumadija (nakon rata Kotor)''. Razarači su dovršeni [[1939.]] a brodogradilište naraslo na 1100 radnika. Posljednji Razarač Split, naručen [[1938.]] brodogradilište je dovršilo tek [[1942.]] za [[Talijani|Talijane]].
==== Nepotpuna lista brodova izgrađenih za vrijeme Brodogradilišta ''Split'' A.D. ( ''Jadranska brodogradilišta'' A.D.)====
{| class="wikitable sortable"
|-
! Broj na navozu || Ime || Vrsta || Godina || Nosivost ([[Registarska tona]])
|-
|| 40 || ''-''|| Patrolni čamac|| 1940 || -
|-
|| 30 || ''Split''|| Razarač|| 1942 || 1850
|-
|| 28 || ''Velebit''|| Patrolni brod|| 1940 || 123
|-
|| 27 || ''Sarajevo (Sinj)'' || Obalno-putnički teretni parobrod || 1937 || 472
|-
|| 26 || ''Šumadija (Kotor)''|| Obalno-putnički teretni parobrod || 1937 || 472
|-
|| 23 || ''[[Lubiana|Ljubljana]]'' || [[Razarač]] || 1939 || 1210
|-
|| 22 || ''[[Zagreb (razarač)|Zagreb]]'' || [[Razarač]] || 1939 || 1210
|-
|| 21|| ''Konjic''|| Parni lučki remorker || 1937 || -
|-
|| 1|| ''Novogradnja br. 1''|| Barkasa drvena || 1933 || -
|-
|}
<ref >[http://www.brodosplit.hr/Proizvodi/Brodogradnja/Referentnalista19321940/tabid/3612/Default.aspx Brodovi izgrađeni u brodogradilištu ''Split'' A.D. i ''Jadranska brodogradilišta'' A.D., sa portala Brodosplit, pristupljeno 3. rujna .2010.]</ref>
[[datoteka:Škverska dizalica.jpg|mini|260px|desno|Dizalica u Brodosplitu]]
=== Brodograđevna industrija ''Split'' ===
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Brodogradilište ''Split'' A.D. je [[Nacionalizacija|nacionalizirano]] i preimenovano u Brodograđevna industrija
''Split'' (od [[1990-ih]] Brodosplit). Isprva je prve veće narudžbe [[1950-ih]] brodogradilište radilo za domaću flotu, vremenom se taj odnos promijenio tako da se danas 80% brodova radi za inozemne naručioce.
Od svog osnutka Brodosplit je isporučio više od 350 brodova ukupne nosivosti od preko 10 milijuna tona. Mnogi od ovih brodova dobili su priznanja od uglednih međunarodnih institucija.
 
Nakon [[1990-ih]] Brodospit je [[Privatizacija|privatiziran]] i reorganiziran, tako da je današnje društvo Brodosplit dioničko društvo u većinskom vlasništvu [[Hrvatska|Hrvatske države]], sa oko 4000 radnika.<ref name ="slobodna"/>
Tvrtku Brodosplit čini više društava:
 
Line 16 ⟶ 101:
* Brodosplit - Izolacija d.o.o.
 
Brodosplit može graditi brodove u jednom dijelu do 280 metara dužine i 166,000 [[Registarska tona|registarskih tona]] nosivosti.
== Vanjske poveznice ==
 
==== Nepotpuna lista brodova izgrađenih za vrijeme Brodosplita====
* [http://www.brodosplit.hr Službene stranice]
{| class="wikitable sortable"
|-
! Broj na navozu || Ime || Vrsta || Godina || Nosivost ( [[Registarska tona]])
|-
|| 466 || ''Peristil''|| Brod za rasute terete || 2010 ||52,113
|-
|| 463 || ''Stena Polaris''|| Tanker || 2010 || 64,917
|-
|| 462 || ''Stena Progress''|| Tanker || 2009 || 65,056
|-
|| 459 || ''Arctic Char''|| Tanker || 2010 || 74,999
|-
|| 458 || ''Arctic Flounder'' || Tanker || 2009 || 74,999
|-
|| 461 || ''Olib'' || Tanker ||2009 || 108,433
|-
|| 457 || ''Marinor'' || Tanker || 2008 || 74,999
|-
|| 460 || ''Dugi Otok'' || Tanker ||2008|| 108,414
|-
|| 456 || ''Marika'' || Tanker || 2008 || 74,999
|-
|| 453 || ''Zefyros'' || Tanker/Ro-Ro || 2006 || 1999
|-
|| 452 || ''Apiliotis'' || Tanker/Ro-Ro || 2006 || 1975
|-
|| 450 || ''Mari Ugland''|| Tanker || 2008 || 74,999
|-
|| 444 || ''Stena Performance''|| Tanker|| 2006 || 65,000
|-
|| 441 || ''Stena Paris''|| Tanker|| 2005 || 65,000
|-
|| 434 || ''Hrvatska''|| Tanker|| 2005 || 166,447
|-
|| 401 ||''Podravina''|| Tanker|| 1999 || 44,000
|-
|| 372 || ''Frans Suell''|| Trajekt || 1992 || 4105
|-
|| 362 || ''Jahre Traveller''|| Tanker || 1990 || 140,000
|-
|| 361 || ''Jahre Target'' || Tanker || 1990 || 140,000
|-
|| 357 || ''Isabella''|| Trajekt|| 1989 || 4105
|-
|| 356 ||''Amorella'' || Trajekt|| 1988 || 4105
|-
|| 347 || ''Kriti Color''|| Tanker|| 1987 || 43,305
|-
|| 100 || ''Capean Carras''|| Teretni brod || 1971 || 77000
|-
|| 77 || ''Makarska''|| Teretni brod || 1968 || 8000
|-
|| 50 || ''Pakistan''|| Teretni brod || 1964 || 12860
|-
|| 8 || ''Jedinstvo ''|| Putnički || 1958 || 2600
|-
|| 1 || ''Jugoslavija''|| Putnički || 1956 || 2600
|-
|}
<ref>[http://www.brodosplit.hr/Proizvodi/Brodogradnja/Referentnalista/tabid/1494/Default.aspx Referentna lista brodova isporučenih od 1956. godine, sa portala Brodosplit, pristupljeno 3. rujna 2010.]</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.brodosplit.hr Službene stranice]
 
[[Kategorija:Hrvatske tvrtke]]
Line 27 ⟶ 177:
[[en:Brodosplit]]
[[fr:Brodogradilište Split]]
[[Kategorija:Brodogradilišta]]