|
| zanimanje = [[Radnik (razdvojba)|radnik]], [[politika|politički aktivist]]
}}
'''Ivan Krkač''' ([[Jakovlje]], [[30. ožujka]] [[1911.]] -– Martinci (između [[Zlatar Bistrica|Zlatar Bistrice]] i [[Zlatar]]a), [[15. svibnja]] [[1942.]]) bio je [[Hrvati|hrvatski]] [[Komunizam|komunist]], organizator ustanka u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom Zagorju]], [[Partizani|partizan]] i [[Narodni heroj|narodni heroj]] [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]] <ref>[http://www.znaci.net/00001/10.htm Krkač Marka Ivan - na portalu Narodni heroji Jugoslavije]</ref>
== Životopis ==
=== Mladost i robija ===
Poput mnogih drugih [[Hrvatsko zagorje|Zagoraca]] toga doba, i Krkač se sa nepunih 16 godina uputio na rad u [[Zagreb]] i zaposlio u gradskom majuru (poduzeću za parkove i nasade). Krkača je u revolucionarne vode odveo jedan naoko bizaran događaj, -– on je uhapšen uhićen [[3. listopada]] [[1933.]] i osuđen na četiri godine strogog zatvora u [[Lepoglava|Lepoglavi]], zato jer je na gradskom majuru na [[Kajzerica|Kajzerici]] pucao na svogsvoga predpostavljenognadzornog inženjera Elznera. Na sudu se branio da ga je Elzner maltretirao i neopravdano otpustio s posla - nakon 6 godina vjernog rada (valjda zato da bi uposlio koga svoga). Čak je i otkaz otrpio, - ali se stvar zakomplicirala kad mu je Elzner nakon dugog natezanja ponovnoponovo odbio dati svjedodžbu (radnu knjižicu), - ukoliko ne plati 20 dinara za[[Upravna taksupristojba|upravnih pristojbi]]. Krkač je nakraju i na to pristao, ali mu je ''pukao film'' kad mu je Elzner zabranio da uđeulazak u krug majura, ite posjetiposjetu kolegekolegama od kojih je httiohtio posuditi novac. Na to je izvadio [[pištolj]] i ispalio 6 metaka u Elznera, od kojih su dva pogodila istogistoga u nogu.<ref name ="zbornik">''Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi'', Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb 1959., str. 341. - 343 (Đuro Plemenčić: Ivan Krkač)</ref>
Za izdržavanja kazne Krkač se sprijateljio s poznatim komunistom Martinom Franekićem, i preko njega upoznao s idejama radničkog pokreta, kojemu mu je pristupio čim je pušten s robije.
Nakon robije, Krkač se vratio u svoje Jakovlje, u kojem je već [[1938.]] godine osnovao mjesni odbor Stranke radnog naroda,<ref name ="bio">[http://www.znaci.net/00001/10_155.htm Biografija Ivana Krkača na portalu Narodni heroji Jugoslavije, pristupljeno 8. rujna 2010.]</ref>, koji je dvije godine kasnije postao [[Komunistička partija Hrvatske|partijska]] organizacija. On je ujedno bio i prvi sekretar te novoosnovane organizacije, a kada je u listopadu iste godine, osnovan [[Centralni komitet|Općinski komitet]] [[Komunistička partija Hrvatske|SKHKPH]] za općine [[Pušća|Pušću]] i [[Bistra|Bistru]], Krkač je izabran za člana tog [[Centralni komitet|komiteta]].
=== Drugi svjetski rat i Narodnooslobodilački pokret===
Krkač je bio osobito zaslužan za razvitak ustanka u Jakovlju i Hrvatskom Zagorju. U kolovozu [[1941.]] godine, izabran je u Kotarski komitet Komunističke partije[[KPH]] za Zagreb,<ref name ="zbornik"/>, kao osoba koja najviše može pomoći u podizanju ustanka u svom kraju. On je doista za kratko vrijeme osnovao nove partijske organizacije (3), a u nekoliko sela i [[Narodnooslobodilački pokret#Narodnooslobodilački pokret u Jugoslaviji 1941.–1945. |narodnooslobodilačke odbore]]. <ref name ="zbornik"/> U studenomstudenome [[1941.]] godine, na Okružnoj partijskoj konferenciji, izabran je za člana OkružnogOkružnoga komiteta Komunističke partije[[KPH]] za Zagreb, i člana njezina [[Centralni komitet|politbiroa]].<ref name ="zbornik"/>
Ivan Krkač bio je jedan od najagilnijihnajpredanijih organizatora prvih partizanskih jedinica, u tom dijelu Hrvatskog Zagorja na početku [[1942.]] godine. Bio je politički [[komesar]] [[Prvi zagorski partizanski odred|1. zagorske partizanske čete]],<ref name ="zbornik"/>, - isticao se svojom hrabrošću i upornošću kojom se borio po svom [[kotar]]u - [[Donja Stubica]]. Tako je već [[8. travnja]] [[1942.]] godine, Krkač sa svojom četom napao Donju Stubicu,<ref name ="bio"/>, da onemogući proslavu prve godišnjice [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], i jasno zna do znanja da i u njegovu kraju ima ustanika. Njegova četa izvršila je uspješan napad na [[Vojska NDH|redarstvenu]] postaju u [[Donja Bistra|Donjoj Bistri]]. Pored ostalih akcija, četa je izvršila i [[Diverzija|diverziju]] u Tekstilnoj tvornici u [[Oroslavje|Oroslavju]]<ref name ="bio"/>].
Ivan Krkač ubijen je u zasjedi koja ni do danas nije potpuno razjašnjena, - on je u ranim jutarnjim satima [[15. svibnja]] [[1942.]] godine, zajedno sa svojim pratiocem navratio u [[mlin]] Ernesta Knausa (svog poznanika) u Martincima (između [[Zlatar Bistrica]] i [[Zlatar]]a), da se odmori od noćnog marša po šumi. Mlin je međutim bio opkoljen, - tako da su ga [[Ustaška nadzorna služba|redarstvenici]] i [[Vojska NDH|ustaše]] iznenadili, pripucavši sa prozora mlina i na mjestu ubili (u ruci mu je ostala [[bomba]] koju nije stigao ni aktivirati).<ref name ="bio"/><ref name ="zbornik"/>
|
