Westminsterska palača: razlika između inačica

'''Westminsterska palača''', poznata i kao '''Parlament u Londonu''' ili jednostavno '''Westminster''', je mjesto zasjedanja oba Doma [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva]], Gornji dom ili [[Dom Lordovalordova]] (''House of Lords'') i Donji dom ili Dom Pučana (''House of Commons''). Smješten je na sjevernoj obali rijeke [[Temza|Temze]] u središtu [[london]]ske oblasti ''City of Westminster'', u blizini [[Westminsterska opatija|Westminsterske opatije]] i vladinih zgrada, ''[[Whitehall]] i [[Downing Street]]''. Ime duguje [[biskup]]skoj Staroj palači, srednjovjekovnom kompleksu koji je uništen 1834. god. i zamijenjen ovom novom građevinom, ali zadržavši izvorni stil i status kraljevske ceremonijalne rezidencije. Nova palača se rasprostire na više od 8 hekatara koji su većinom uzeti od rijeke Temze iznad koje se nalazi glavna fasada od 265,8 metara duljine.

Prva kraljevska palača na ovoj lokaciji je izgrađena u 11. st. u kojoj su stolovali [[Popis engleskih vladara|engleski kraljevi]] sve do 1512. god. kada je uništena u požaru. Nakon toga služila je kao Zgradazgrada parlamenta u Westminsterskoj dvorani, koji se tu sastojao još od 13. st., ali i kao sjedište Kraljevskog suda pravde, u prostorijama oko Dvorane.

God. 1834., još strašniji požar je uništio palaču, te je jedino preživjela Westminsterska dvorana, klaustar, Kapela sv. Stjepana, Kapela sv. Marije Undercroft i Toranj dragulja (''Jewel Tower''). Natječaj za obnovu Parlamenta osvojio je arhitekt [[Charles Barry]] koji ju je zamislio u originalnom [[engleska umjetnost|engleskom]] [[gotička arhitektura|gotičkom stilu]] strme gotike (perpendicular style). Ostaci Stare palače. osim odvojenog Tornja dragulja, su ukomponirani u novi kompleks koji ima preko 1,100 prostorija simetrično raspoređenih oko dvije serije zatvorenih dvorišta.Burryju je pomagao arhitekt [[Augustus W. N. Pugin]], vodeći autoritet po pitanju [[gotika|gotičke]] arhitekture, koji je uradio planove za dekoraciju i namještanje palače. Izgradnja je započela 1840. god. i trajala je trideset godina, pretrpjela je veliga odgađanja i prekoračenja proračuna, ali i smrt oba glavna arhitekta.

PktogonalniOktogonalni središnji toranj (91,4 m) nalazi se izned središnjeg predvorja, a trebao je služiti kao kolektorski dimnjak koji bi skupljao dim iz svih 400 dimnjaka palače. Arhitekt Pugin ga je iskoristio kako bi na njemu iskazao svu ljepotu i dekorativnost gotike. Tako je i brojnim lanternama i tornjićima zamaskirao ventilacijske otvore na palači.

Zastupnici domaDoma lordova koriste Zastupnički ulaz iz Starog dvorišta, a ostali zastupnici na raspolaganju imaju Ulaz za članove na jugu istog dvorišta. Portal sv. Stjepana na sredini zapadne fasade služi za ulaz svima ostalima. Odavde posjetitelji mogu prošetati serijom prolaza i stuba do Oktogonalnog središnjeg predvorja, srca palače. Ona s obje strane ima simetrične prolaze ukrašene freskama koji vode do anti-soba i soba za rasprave. Od njih vodi freskama oslikani istočni prolaz do Donje čekaonice i stuba do prvog kata gdje zid prema rijeci zauzima 16 zbornica. Ispod njih su knjižnice oba doma koje imaju prekrasan pogled na Temzu.

'''Westminsterska dvorana''' iz 1097. god. je najstariji dio palače, a u svoje vrijeme je stotinu godina bila najveća prostorija u Europi. Fantastični drveni krov sa potpornim [[konzole|konzolnim]] sustavom polulukova dao je postaviti[[ Richard II., kralj Engleske]], u 14. st. Krov joj je promjera 20,7x73,2 metara i tijekom povijesti služila je u razne svrhe. Primarna funkcija joj je bila pravosudne i u njoj su bila smještena tri suda (Dvorska sudska klupa, Pučki sud i Kancelarski sud). God. 1875., ovi sudovi su spojeni u Vrhovni sud pravde koji se ovdje sastajao sve do 1882. kada ga je zamijenio [[Kraljevski sud pravde]] (''Royal Courts of Justice'').

Dvorana je služila i za ceremonije, te su od 12. st. do 1821. god. u njoj održavani krunidbeni banketi, a održavani su i kraljevski pogrebi.