Cookovo Otočje: razlika između inačica

ime = KukoviCookovo otociOtočje |

'''KukoviCookovo otociOtočje''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Cook Islands'', [[Hrvatski jezik|hrv]]. također ''Cookovi otoci'', ''Kukovi otoci''), su samoupravna parlamentarna demokracija u [[pridružene države|slobodnom pridruženju]] sa [[Novi Zeland|Novim Zelandom]].

OtokeOtočje su između 9 i 12 stoljeća naselili Polinežani s [[Društveni otoci|Društvenih otoka]] i [[Samoa|Samoe]]. Prvi Europljanin koji je pristao na otoke [[1606]] je španjolac [[Pedro Fernández de Quirós]]. Dok je zatim [[1773]] pristao i [[James Cook]]. Velika Britanija proglašava 1888 protektorat nad otocima, a [[1900]] prepušta Novom Zelandu.Otoci su [[1965]] dobili potpunu autonomiju i tako reći postali suvereni.

[[Datoteka:Rarotonga beach.jpg|mini|lijevo|Plaža na Rarotongi, KukoviCookovo OtociOtočje.]] KukoviCookovo otociOtočje pripadajupripada polinezijskompolinezijskomu govornom području, a njegovu većinu danas čine [[Maori]] (10,.000, [[2006.]]., procjena UN-a); [[Bukabukanci]] ili Pukapukanci (1,.000), narod srodan [[Samoanci]]ma; [[Manihikijci]] koji na [[Manihiki]]ju žive barem od 1500 npr.e Kr. Njihovo porijeklo mora biti sa [[Rarotonga|Rarotonge]], odakle su se naselili na [[Rakahanga|Rakahangu]], pa na Manihiki. Od ostalih [[Polinezijci|Polinezijaca]] ima i [[Tongarevanci|Tongarevanaca]] (300) sa otoka Penrhyn ili [[Tongareva]]; i [[Niujci]] (200); Nadalje [[Euronezijci]] (900); [[Anglonovozelanđani]] (700). Posljednje dvije grupe služe se engleskim jezikom, dok se domorodački narodi služe vlastitim polinežanskim jezicima.

KukoviCookovi otočani imaju vlastitu upravu i specijalno partnerstvo sa Novim Zelandom, koje im dozvoljava dvojno državljanstvo, i mnogi su od njih iselili na [[Novi Zeland]] i na [[Australija|Australiju]]. Domorodačko stanovništvo veoma je srdačno.

*[http://www.pausenberger.com/rarotonga.html Rarotonga,Kukovi otociCookovo Otočje - fotografije]