Vergina: razlika između inačica

Dodano 4.046 bajtova ,  prije 11 godina
dopuna i slike
m (robot Dodaje: en:Vergina)
(dopuna i slike)
|latinično ime= [[Datoteka:Ilios Verginas1.jpg|80px|]]
|slika= Vergina Tombs Entrance.jpg
|periferija= Periferija Središnja Makedonija
|prefektura= Prefektura Emacija
|pokrajina=
|stanovništvo= 2.478
|stranica= [http://www.vergina.gr/ www.vergina.gr]
}}
'''Vergina''' ([[grčki]]: Βεργίνα) je gradić u sjevernoj [[Grčka|Grčkojgrčkoj]] [[Prefektura Emacija|prefekturi Emacija]], [[Periferijaperiferija Središnja Makedonija]]. Smješten je na obronku planine Pieria, prosječne nadmorske visine od 120 m, 13 km jugoistočno od grada [[Veroia]] i 80 km jugozapadno od [[Solun]]a.
 
Grad je postao svjetski poznat kada je 1977. godine, grčki arheolog [[Manolis Andronikos]] iskopao grobnice makedonskih kraljeva, uključujući grobnicu [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]], oca [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Arheološki lokalitet je prepoznat kao drevni izgubljeni grad ''Aigai'' (grčki: Αιγαί). Od 1996. godine, Aigai je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].
 
==Povijest==
 
Tijekom 8. i 7. st. pr. Kr. ovim područjem su vladali [[Iliri]] koji su osnovali grad Aigai na strateškom položaju. Početkom 7. st. pr. Kr. lokalna plemena [[Tračani|Tračana]] i [[Pajonija|Pajonaca]] su se pobunila protiv Ilira i 650. pr. Kr. kralj [[Perdika I.]] (dinastija [[Temenidi]]) iz [[Argos]]a ([[Peloponez]]) osvaja grad i pretvara ga u prijestolnicu novoosnovanog [[Kraljevina Makedonija|Makedonskog Kraljevstva]].<ref>Trudy Ring, ''International Dictionary of Historic Places: Southern Europe'', 1996., Taylor & Francis. str. 753. ISBN 1884964028.</ref>
 
Moderna Vergina je osnovana 1922. godine u blizini dva sela kojima je upravljao [[Turska|turski]] [[beg]], Koutles (Κούτλες) i Barbes (Mπάρμπες), u zaljevu Palatitsa gdje je stanovalo samo 25 grčkih obitelji. Nakon protjerivanja begova 1923. godine, zemlja je dodijeljena grčkim doseljenicima iz Bugarske i Turske, a gradu je ime dao [[metropolit]] [[Veria|Verie]] prema legendarnoj kraljici Kraljevstva Beroea (Veria).
 
==Arheološki lokalitet Aigai==
[[Datoteka:Grobowiec Filipa II Macedonskiego.jpg|mini|lijevo|<center>Tumul u Aigai]]
[[Datoteka:Phillip Museum.jpg|mini|lijevo|<center>Arheološki muzej u Vergini]]
[[Datoteka:Image larnax of philip.jpg|mini|lijevo|<center>Zlatna škrinja (''larnax'') iz grobnice II.]]
[[Datoteka:Persefone.gif|mini|lijevo|<center>Freska "Otmica Perzefone" iz grobnice III.]]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološki lokalitet Aigai
|država = {{ZD|G|GRČ}}
}}
Već 1850-ih su [[arheologija|arheolozi]], znajući da Aigina mora biti u blizini, započeli istraživati vještačke humke vjerujući da su kraljevski [[tumuli]]. Iskapanja su otpočela 1861. godine pod vodstvom francuskog arheologa Leona Heuzeya, a pod pokroviteljstvom cara [[Napoleon III.|Napoleona III.]] Kod Palatitsa su otrkiveni ostaci makedonske kraljevske palače [[Antigon III. Doson|Antigona III.]] (263.-221. pr. Kr.), ali su daljna istraživanja obustavljena zbog opasnosti od malarije.
Tijekom 8. i 7. st. pr. Kr. ovim područjem su vladali [[Iliri]] koji su osnovali grad Aigai na strateškom položaju. Početkom 7. st. pr. Kr. lokalna plemena [[Tračani|Tračana]] i [[Pajonija|Pajonaca]] su se pobunila protiv Ilira i 650. pr. Kr. kralj [[Perdika I.]] (dinastija [[Temenidi]]) iz [[Argos]]a ([[Peloponez]]) osvaja grad i pretvara ga u prijestolnicu novoosnovanog [[Kraljevina Makedonija|Makedonskog Kraljevstva]].<ref>Trudy Ring, ''International Dictionary of Historic Places: Southern Europe'', 1996., Taylor & Francis. str. 753. ISBN 1884964028.</ref>
 
God. 1937., Solunsko sveučilište je preuzelo iskapanja i pronađeni su drugi dijelovi palače, ali je iskapanje obustavljeno zbog [[Italija|talijanske]] okupacije 1940. godine. Nakon rata istraživanje je nastavljeno i 1960ih grčki arheolog Manolis Andronikos je bio uvjeren kako je veliki tumul (Μεγάλη Τούμπα) zapravo mauzolej makedonskih kraljeva. God. 1977., nakon trotjednog iskapanja otkrio je četiri grobne komore s nedirnutim grobnicama. Još tri su pronađene 1980ih. Osim grobnice Filipa II. Makedonskog, Andronikos je vjerovao kako je pronašao i grobnicu Aleksandra IV., sina Aleksandra Velikog i Roksane; u što vjeruju i mnogi drugi arheolozi.
Moderna Vergina je osnovana 1922. godine u blizini dva sela kojima je upravljao [[Turska|turski]] [[beg]], Koutles (Κούτλες) i Barbes (Mπάρμπες), u zaljevu Palatitsa gdje je stanovalo samo 25 grčkih obitelji. Nakon protjerivanja begova 1923. godine, zemlja je dodijeljena grčkim doseljenicima iz Bugarske i Turske, a gradu je ime dao [[metropolit]] [[Veria|Verie]] prema legendarnoj kraljici Kraljevstva Beroea (Veria).
 
Prema krovnoj konstrukciji manje grobnice br. II., njezinim zlatnim ukrasima, azijskim motivima na frizovima, žezlu po uzoru na ono s Aleksandrovih kovanica, znanstvenici su zaključili kako je ona najvjerojatnije grobnica polubrata Aleksandra Velikog, Filipa III. Arideja i njegove žene. Na kamenom pijedestalu pronađena je kamena hidrija (vrč) s kostima i pozlaćenim hrastovim lišćem. Uski friz s prikazom utrke dvokolica je ukrašavao zidove grobnice<ref>[http://news.nationalgeographic.com/news/2008/04/080423-alexander-great.html] Članak časopisa [[National Geographic]] o nedavnim otkrićima u grobnici II.</ref>.
==Arheološki lokalitet Aigai==
 
Druga, jednostavnija grobnica br. I. s dvije prostorije, je onda vjerojatno grobnica Filipa II. Makedonskog<ref>Neki znanstvenici kako je muškarac u ovoj grobnici zapravo Filip III. Aridej, a ne njegov otac Filip II.</ref>. U njoj je pronađen [[mramor]]ni [[sarkofag]] i škrinja (''larnax'') od 24 karatnog [[zlato|zlata]] teška 11 kg, u kojoj su bile kosti preminulih i pozlaćenih 313 hrastovih listova i 68 žireva teški 717 grama. Na poklopcu ove škrinje nalazi se "Sunce Vergine", simbol koji je postao znakom grčke Makedonije<ref>"Sunce Vergine" je postalo kontroverzno kada ga je novoosnovana [[Republika Makedonija]] 1991. godine uzela za simbol na državnoj zastavi. God. 1995., Makedonija je morala promijeniti zastavu.</ref> Tu su također pronađeni, grobna [[urna]] od [[bjelokost|slonovače]] i zlata, bogato izrezbaren posmrtni krevet na kojem je polegnuto tijelo kralja i srebrnina za posmrtnu gozbu. U susjednoj, manjoj prostoriji, bio je još jedan larnax s kostima žene umotanima u ljubičastu i zlatnu odjeću sa zlatnom [[dijadema|dijademom]] ukrašenom cvijećem i emajlom. Krevet u toj prostoriji je bio djelomično nagoren sa zlatnim ukrasima koji su oredtsvaljali cvijeće mirte. Iznad ulaza u [[dorski red|dorskom stilu]] nalazila se zidna slika veličine 5.6 m s prikazom lova.
Već 1850-ih su arheolozi
 
Druge dvije pronađene grobnice su bile opljačkane. "Grobnica Perzefone", otkrivena 1977., nije imala dragocijenosti, ali je raskošno oslikana s prikazom Otmice Perzefone na zidu. Druga, otrkivena 1980. godine je bila jako oštećena, ali je sačuvan njezin monumentalan dorski ulaz s četiri stupa. Bila je izgrađena u 4. stoljeću pr. Kr. i znanstvenici vjeruju da je bila grobnicom [[Antigon II. Gonata|Antigona II.]]
==Vanjske poveznice==
{commons cat|Vergina}}
*http://www.macedonian-heritage.gr/Museums/Archaeological_and_Byzantine/Arx_Bas_Tafoi_Berginas.html
 
==Bilješke==
{{izvori}}
 
==Vanjske poveznice==
{{WProjekti
| commonscat=Vergina
| commonscathr=Vergina
}}
*[http://www.macedonian-heritage.gr/Museums/Archaeological_and_Byzantine/Arx_Bas_Tafoi_Berginas.html Makedonska ostavština]
* [http://www.kzu.ch/fach/as/aktuell/2000/04_vergina/verg_00.htm#pix2 Makedonska baština] (njem.)
{{Svjetska baština u Grčkoj}}