Inačica od 14. rujna 2010. u 21:39 uredi 93.136.145.167 (razgovor) Nova stranica: right\|400px\|thumb\|'''Zemljovid koji prikazuje različite političke sustave'''<br/>[[Ustavna monarhija\|Ustavne monarhije označene su <s...		Inačica od 14. rujna 2010. u 22:15 uredi ukloni ovu izmjenu 93.136.145.167 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 2: '''Parlamentarni sustav''' je model [[predstavnički sustav\|predstavničkog sustava]] i [[parlamentarizam\|parlamentarizma]] koju karakterizira uska veza između [[vlada\|vlade]] ([[izvršna vlast]]) i [[parlament]]a ([[zakonodavna vlast]]), [[premijer]] i [[ministar\|ministri]] pripadaju u načelu većinskim zastupničkim frakcijama u parlamentu, politička odgovornost vlade prema parlamentu, koji može opozvati vladu izglasavanjem nepovjerenja, pravo vlade da raspusti parlament i raspiše nove izbore. Što se tiče osnovnog kriterija, tj. parlamentarne odgovornosti izglasavanjem nepovjerenja vladi, šefu vlade ili pojedinom ministru, on može biti doveden u vezu s odbijanjem [[zakon]]a s čijim je sadržajem povezano pitanje izglasavanja nepovjerenja. Klasični teoretičari [[ustavno pravo\|ustavnog prava]] smatrali su načelo političke odgovornosti ministara pred parlamentom upravo onom značajkom koja je najvažnija za razlikovanje modela parlamentarne vlade od drugih oblika organizacije odnosa između najviših državnih organa, legislative i egzekutive. Budući da je vlada odgovorna pred parlamentom, ona mora uživati povjerenje većine zastupnika i može vladati samo dok uživa povjerenje. Prema klasičnom shvaćanju vlada je, kao i kod direktnog izglasavanja nepovjerenja, dužna podnijeti ostavku, odnosno raspuštanjem parlamenta iznijeti spor pred biračko tijelo i onda kad ostane u manjini prilikom glasanja o nekom značajnijem zakonskom projektu ili uopće nekom važnijem pitanju. Pravo je vlade da prijetnjom podnošenja ostavke i raspuštanjem parlamenta suoči zastupnike s njihovom odgovornošću za eventualnu [[ustavna kriza\|ustavnu krizu]] i na taj način izvrši pritisak na parlament. Vlada nije dužna prilagođavati svoje djelovanje volji zastupnika, već teži kreirati tu volju i na taj način "vodi" parlament oslanjajući se na stranačku stegu svojih zastupnika.<ref>http://hrcak.srce.hr/file/83680</ref> == Izvori == <references/> [[Kategorija:Politički sustavi]]

Parlamentarni sustav: razlika između inačica