Inačica od 15. rujna 2010. u 15:44 uredi Josinj (razgovor \| doprinosi) 1.731 edit mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 15. rujna 2010. u 15:58 uredi ukloni ovu izmjenu FriedrickMILBarbarossa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke 3.146 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: Imenom '''Veleizdajnički proces''' naziva se u hrvatskoj [[historiografija\|historiografiji]] sudski proces koji su vlasti [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske]] organizirale u Zagrebu [[1909]]. protiv 53 člana [[Srpska samostalna stranka\|Srpske samostalne stranke]]. SSS u to doba sa [[Stranka prava\|Hrvatskom strankom prava]] čini [[Hrvatsko-srpska koalicija\|Hrvatsko -srpsku koaliciju]], većinsku snagu u [[Hrvatski sabor\|Hrvatskom saboru]]. Optuženi su za suradnju sa vlastima [[Kraljevina Srbija\|Srbije]] u zavjeri da se [[Južni Slaveni]] ujedine u zajedničku državu. Iako su dokazi bili slabi (dokazano je da je glavni svjedok optužbe bio policijski provokator), osuđeni su na robiju. Ubrzo je Koalicija sklopila politički pakt s [[Austro-Ugarska\|austrougarskim]], pa su svi bili pomilovani. == Želja za diskreditiranjem Hrvatsko-srpske koalicije == Redak 8: == Aneksijska kriza == {{glavni\|Aneksijska kriza}} Uhićivanja su počela [[18. kolovoza]], na rođendan cara [[Franjo Josip I., car Austrije\|Franje Josipa I.]]. Istoga dana, vlasti u Beču donijele su odluku o [[Aneksija Bosne i Hercegovine\|aneksija Bosne i Hercegovine]]. Ta su dva događaja neposredno povezana: Beč je znao da će proglašenje aneksije izazvati europsku krizu. Trebalo je pokazati da je postojala protudržavna zavjera sa Srbijom, čime bi se mogla opravdavati aneksija.

Veleizdajnički proces: razlika između inačica