Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka: razlika između inačica

 

==Nastanak i rano djelovanje 1918. - 1923.==

Stranka je nastala od manjih političkih grupa, uglavnom [[nacionalizam|nacionalistički]] orijentiranih, koje su nastale nakon poraza poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U ranim mjesecima [[1918]]., stranka pod nazivom ''Freier Ausschuss für einen deutschen Arbeiterfrieden'' (Slobodni komitet za slobodu radnika) osnovana je u [[Bremen]]u, [[Njemačka]]. [[Anton Drexler]], iskazani [[Njemački nacionalizam|njemački nacionalist]], sastavio je granu sličnih stranaka u [[Munchen]]u [[7. ožujka]] [[1918]]. Drexler je bio munchenski bravar koji je bio član [[militarizam|militarističke]] Domovinske stranke tijekom Prvog svjetskog rata, te je bio ogorčen mirom iz studenog 1918., te se u njemu budi revolucionarska ideja. Drexler je slijedio uobičajene ideje militarističkog nacionalizma u ono vrijeme, kao što je bilo protivljenje [[Versajski sporazum|Versajskom sporazumu]], [[antisemitizam]], [[antimonarhizam]] i [[antimarksizam]], te također vjerovanje da je njemački narod [[Arijevci|arijevski]] nadljudski narod (''Herrenvolk''). Za njega je internacionalni kapitalizam bio židovski, te je optužio kapitaliste za ratni profit ([[Ratni profiteri]]). Drexler je uvidio političku nestabilnost i nezadovoljnost u Njemačkoj, posebice nakon stvaranja [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]], a nezadovoljstvo je bilo najizraženije među pripadnicima siromašnijeg staleža. Naglašava potrebe ''völkisch'' (narodnog) nacionalizma, jaku centralnu vladu, s ekonomskim socijalizmom, te stvaranje centralno nacionalističkog radničkog pokreta koji bi uništio komunizam, te internacionaliste lijevog i desnog političkog gledišta.

[[5. siječnja]] [[1919]]., Drexler, zajedno s [[Gottfried Feder|Gottfiredom Federom]], [[Dietrich Eckart|Dietrichom Eckartom]] i [[Karl Harrer|Karlom Harrerom]], te 20 radnika iz munchenskih željezničkih radnji i drugi sastali su se i raspravljali o stvaranju stranke koja bi imala Drexlerove ideje. Drexler je predložio da se stranka nazove Njemačka socijalistička radnička stranka, ali Harrer odbija da se uzme riječ "socijalistička" u imenu, te se zbog toga stranka nazove samo Njemačka radnička stranka (''Deutsche Arbeiterpartei'', DAP). Da bi dobili simpatije među srednjim staležom i nacionalistima, Drexler govori kako oni nisu kao marxisti, te zastupaju i srednje staleže, te da se njihova stranka zalaže za socijalno dobro svih Nijemaca. DAP je postao jedna u nizu od stranaka ''völkisch'' pokreta koji je postojao u Njemačkoj u to vrijeme. Kao druge ''völkisch'' skupine, DAP je dijelio mišljenje da se Nijemci trebaju ujediniti (''Volksgemeinschaft''), te zagovarao nedjeljivost njemačkog naroda po staležima. Ta ideologija bila je izrazito anti-esmitistička jer DAP je naglašavao, kao i sve pristaše ''völkisch'' pokreta da Njemačka mora biti ''judenfrei'' (slobodna od Židova).