Razlika između inačica stranice »Starohrvatska umjetnost«

Glagoljskim pismom i narodnim jezikom - unatoč svim povremenim većim ili manjim progonima - koristit će se Hrvati kontinuirano i sve više do 16. st., naročito u Istri, Kvarneru i Hrvatskom primorju, a negdje se glagoljica u liturgiji zadržala do danas. <ref>http://www.culturenet.hr/default.aspx?ID=23089 Radovan Ivančević na Culturenet.hr</ref>
 
[[Datoteka:ReljefPluteus splitskawith krstionicathe figure of a Croatian king.jpg|mini|lijevo|<center>Krstionica s likom hrvatskog kralja, 11. st., sada u krstionici [[Splitska katedrala|katedrale sv. Dujma]] u [[Split]]u.]][[Datoteka:Plomin tablet 1.jpg|mini|<center>[[Plominski natpis]]]]
Oltarne pregrade i prozori starohrvatskih crkava bili su ukrašeni prozirnim plitkim vrpčastim ornamentom koji po načinu kako su oblici na njima bili isprepleteni nazivamo [[pleter]]om. Motivi tih pletera su preuzeti iz antičke umjetnosti (valovi, troprute pletenice, pentagrami, mreže rombova ...), no dok su u antici ti ornamenti služili samo kao okvir, u predromanici oni ispunjavaju cijelu površinu. Kvantitet, ali i nadaleko poznat kvalitet materijala i klesanja, pronađenih spomenika predromaničke skulpturne ornamentike na istočnoj obali Jadrana dokazuje intenzivnu graditeljsku i klesarsku djelatnost velikog broja majstora i radionica. <ref>http://www.culturenet.hr/default.aspx?ID=23089 Radovan Ivančević na Culturenet.hr</ref> Nasuprot tisućama ulomaka pleternih reljefa u Dalmaciji, na sjeveru su dosad nađena samo dva: jedan u [[Lobor]]u i jedan kraj [[Ilok]]a.<ref>Radovan Ivančević, ''Umjetnost razdoblja život I.'', Profil, Zagreb, 2001., str. 190.</ref>