Cusabo: razlika između inačica

Dodano 38 bajtova ,  prije 12 godina
bez sažetka
No edit summary
== Povijest ==
U domorodačko vrijeme prije kontakta sa Europljanima Cusabo plemena živjela su uz obalu Južne Karoline, od Charlestona do Savannaha, a njihov broj kretao se najmanje oko 4,000. Njihova povijest kasnije više neće dugo trajati. Prvi puta susreću se [[1521]]. sa lovcima na robove [[Lucas Vázquez de Ayllón|Lucasa Vázquez de Ayllóna]] (1475-1526), [[Španjolci|Španjolca]] koji će financirati tri ekspedicije u Novi svijet. Godine [[1525]]. za njegove 3 ekspedicije u koju šalje šest brodova sa 500 do 600 kolonista, počet će drugi lov na robove. Kasnije po Ayllónovoj smrti pojavit će se u ovim krajevima nekoliko kolonija. [[Jean Ribault|Ribaultova]] 1562. u Port Royalu. Ovi tu žive kraće vrijeme na teret Indijanaca, ali su obeshrabreni nestali, pa odjedre nazad u [[Francuska|Francusku]]. [[Huegnoti]] [[1564]]. podižu koloniju na rijeci St. Johns, na susjednoj [[Florida|floridskoj]] obali i dolaze u kontakt sa Cusabima. Ni ona ne prolazi dobro, jer su je sljedeće [[1565]]. uništili [[Španjolci]], pa su je iduće godine obnovila pod imenom Fort San Felipe. Dolazi do jalovog pokušaja pokrštavanja Indijanaca, ali ovi [[1576]]. podižu pobunu pa je Fort San Felipe napušten sve do [[1582]].
 
Nova misija, Chatuache, djeluje od [[1633]]. do [[1665]]. a pet godina kasnije u Južnu Karolinu dolaze engleski naseljenici koji [[1671]]. utemeljuju Charleston. Iste godine kada dolaze [[Englezi]], dolaze i veoma ratoborni [[Westo]] Indijanci koji će poharat zemlje i plemena Cusaba. Nakon ovog indijanskog rata, uslijedit će protiv Engleza [[1674]]., [[1675]]. i 1693. ustanci [[Coosa]] i [[Stono]] Indijanaca. Od 1711. do 1712. dio ih ipak sudjeluje sa [[John Barnwell]]om u ekspediciji protiv sjevernog plemena [[Tuscarora]] u Sjevernoj Karolini. Tri godine kasnije (1715) opet su sa Englezima u ratu protiv [[Yamasee]]ja.
 
Zbog lojalnosti Englezima u ratovima protiv Indijanaca ovi im 1712. dozvoljavaju da se nasele na otoku Palawana blizu [[Beaufort, Južna Karolina|Beauforta]], što su neka plemena ([[Kiawa]] i [[Etiwan]]) odbili. Na ovom otoku održali su sve do [[1738]]. naklon čega nestaju. Ostali Cusabi otišli su ili na Floridu ili su se pomiješali sa [[Catawba]]ma i Creekima. Godine 1750. plemena Cusabo su nestala iz povijesti.
 
== Etnografija ==
Cusabi po lokalitetu pripadaju [[Jugoistočni Indijanci|Jugoistočnim Indijancima]]. Naselja su im bila zaštićena obrambenim zidovima (palisadama), unutar kojih se nalaze nastambe za stanovanje, kolibe od drvenog kostura prekrivene korom [[cedar|cedra]] ili [[čempres]]a. U središtu mjesta nalazi se i kuća vijeća za plemenske sastanke, a ispred nje središnji prostor (plaza) za održavanje [[ples]]ova i igara.
 
Cusabi ratari, ribari lovci. [[Kukuruz]], [[grah]] i tikve glavne su kulture. Glavna lovina bili su [[jelen]], [[medvjed]] i divlji puran, i hvatali su i slatkovodnu ribu.
 
Pregače od jelenje kože i bojanje tijela glavna su odjeća za muškarca preko tople sezone, dok bi zimi nosili kožne leggingse (nogavice) i plašteve, a žene kožne suknje do koljena. Žene su kosu nosile dugu i kitile ju školjkicama, zrncima i [[perje]]m. [[Tetoviranje]] je bilo uobičajeno i za muškarce i za žene.
Uz plesne svečanosti igra loptom bila je glavna [[sport]]ska aktivnost i razonoda.
[[Kategorija:Cusabo| ]]
[[Kategorija:Indijanci, Južna Karolina]]
[[Kategorija:indijanska plemena]]
 
[[de:Cusabo]]