Razlika između inačica stranice »Priručnik San Remo«

Dodana 24 bajta ,  prije 11 godina
bez sažetka
Razvojem načina i sredstava ratovanja na moru, kao i činjenica da su se velike promjene dogodile u drugim granama [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]] koje su imale neposredan utjecaj i na ovo pitanje, [[pravo]] koje regulira uporabu sile na moru je bilo zastarjelo i odavno ga je trebalo preispitati. To je istaknuto u [[Rezolucija|Rezoluciji]] VII. 25. međunarodne konferencije [[Crveni križ|Crvenog križa]], u kojoj se kaže kako "''je neka područja [[Međunarodno humanitarno pravo|međunarodnog humanitarnog prava]] koje se odnosi na [[Pomorska operacija|pomorsko ratovanje]] potrebno preispitati i razjasniti na temelju postojećih temeljnih načela [[Međunarodno humanitarno pravo|međunarodnog humanitarnog prava]]''" i zbog toga poziva "''vlade da usklade svoje napore pri radu u odgovarajućim tijelima s ciljem sagledavanja potrebe i mogućnosti za osuvremenjivanje odgovarajućih dokumenata o [[Međunarodno humanitarno pravo|međunarodnom humanitarnom pravu]] koje se odnosi na [[Pomorska operacija|pomorsko ratovanje]]''".
 
Iako je [[Pravo|pravo]] koje se odnosi na kopneno [[rat]]ovanje revidirano nekim ranijim ugovorima, prije svega dvama [[Protokol|protokolima]] iz [[1977.]] godine, koji su dodatak na [[Ženevske konvencije]] iz [[1949.]] godine, to se nije dogodilo i s [[PravoMeđunarodno oružanihhumanitarno sukobapravo|pravom oružanih sukoba]] na moru. [[Ženevske konvencije|Druga ženevska konvencija]] iz [[1949.]] godine govori samo o zaštiti ranjenika, bolesnika i brodolomnika na moru, uz neke prilagodbe u I. Dopunskom [[Protokol|protokolu]] iz [[1977.]] godine, posebno u dodatku Drugoj [[Ženevske konvencije|ženevskoj konvenciji]] koji se odnosi na zaštitu civilnih brodolomnika. Međutim, ovi ugovori se ne odnose na [[pravo]] koje regulira neprijateljstva na moru. Gotovo svi ugovori koji govore o ovom problemu potječu iz [[1907.]] godine, kada je Druga međunarodna mirovna konferencija u [[Haag|Hag]]u usvojila osam [[konvencija]] o pravu [[Pomorska operacija|pomorskog ratovanja]]. Jednu od njih je supstituirala Druga [[Ženevske konvencije|ženevska konvencija]], a ostale, stvaranjem [[Međunarodni sud|međunarodnog suda]] za pomorski ratni plijen, nikada nisu ni stupile na snagu. Treća [[Ženevske konvencije|konvencija]], koja se je odnosila na granatiranje ciljeva na kopnu [[Pomorske snage|pomorskim snagama]], u praksi je zamijenjena propisima koji reguliraju napade u I. Dopunskom [[Protokol|protokolu]] iz [[1997.]] godine. Međutim, ovi propisi se odnose samo na pomorske udare koji neposredno utječu na civilno stanovništvo na kopnu i ne pokrivaju udare [[Pomorske snage|pomorskih snaga]] na objekte na moru, posebno [[brod]]ove i [[zrakoplov]]e. Ugovori iz [[1907.]] godine sami po sebi ne predstavljaju potpunu kodifikaciju [[PravoMeđunarodno oružanihhumanitarno sukobapravo|prava oružanih sukoba]] na moru, mada obrađuju određena područja kao što je status protivničkih [[Trgovački brod|trgovačkih brodova]] i njihovo pretvaranje u [[Ratni brod|ratne brodove]], polaganje automatskih kontaktnih [[Morske mine|mina]] i izuzeće određenih brodova od [[Uzapćenje|uzapćenja]]. Pokušaj izrade nacrta potpunijeg ugovora je bio [[1909.]] godine u [[London]]u, ali konačna [[deklaracija]] nije stupila na snagu. [[Institut za međunarodno pravo]]<ref>[http://www.idi-iil.org/index.html Institut za međunarodno pravo]</ref> je izradio nacrt neobvezujućeg [[kodeks]]a koji je usvojen u [[Oxford]]u [[1913.]] godine. Londonska [[deklaracija]] iz [[1909.]] godine i [[Oxford]]ski priručnik iz [[1913.]] godine su bili dobri temelji [[Običajno pravo|običajnog prava]] prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].
 
Događaji u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] su, zbog razvoja novih načina i sredstava [[rat]]ovanja, pokazali da su [[Haag|Haški]] ugovori i tradicionalno [[običajno pravo]] prilično zastarjeli. Uporaba [[podmornica]], koje nisu mogle slijediti procedure propisane za površinske [[Ratni brod|brodove]], rezultirala je [[Torpedo|torpediranjem]] [[Trgovački brod|trgovačkih brodova]] na način koji je značio povredu [[Pravo|prava]] koje je u to vrijeme bilo na snazi. Bilo je pokušaja, poglavito od strane [[Velika Britanija|Velike Britanije]] 1920-tih godina, da se sve [[podmornica|podmornice]] stave izvan zakona. S obzirom na to da takav prijedlog nije usvojen, [[1936.]] godine je postignut sporazum kojim je određeno da [[podmornica|podmornice]] moraju poštivati iste propise kao i ostali [[Ratni brod|ratni brodovi]]. Međutim, taj pokušaj reguliranja novih metoda [[rat]]ovanja nije riješio problem koji se je još više pogoršao naknadnom općom uporabom [[zrakoplov]]a, [[Morske mine|morskih mina]] i dalekometnih [[raketa]]. To je dovelo do spornih potapanja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], uključujući mnoge [[Sanitetski brod|sanitetske brodove]] i brodove [[Crveni križ|Crvenog križa]] koji su prevozili humanitarnu pomoć.
 
[[Običajno pravo]] od prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] je predstavljalo odgovarajuće uravnoteženje između vojnih i humanitarnih potreba temeljenih na pomorskoj praksi uporabe jedrenjaka iz devetnaestog stoljeća. Kako se nije bilo moguće vratiti u ta vremena, to je pravo trebalo prilagoditi kako bi se ista takva uravnoteženost postigla propisima koji se mogu primijeniti na novonastale uvjete. Drugi važni čimbenik je taj što su, od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog]] rata naovamo, učinjeni važni razvojni pomaci u drugim područjima [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]], kao što su [[Povelja Ujedinjenih naroda]], [[pravo mora]], zrakoplovno pravo i pravo zaštite okoliša, a koji se moraju uzeti u obzir pri bilo kojoj raspravi o pravu primjenjivom na oružane sukobe na moru. Razvoj [[PravoMeđunarodno oružanihhumanitarno sukobapravo|prava oružanog sukoba]] na kopnu je također vrlo važno stoga što svi oružani sukobi podrazumijevaju operacije u kojima kopnene, zračne i [[pomorske snage]] blisko surađuju te nije prihvatljivo postojanje potpuno različitih standarda. Nadalje, svi aspekti oružanog sukoba se moraju uskladiti s temeljnim načelima [[Međunarodno humanitarno pravo|međunarodnog humanitarnog prava]], bez obzira na prostor u kojemu se vode [[Vojna operacija|operacije]]. Međutim, istovremeno treba imati na umu da postoje određene posebnosti [[Pomorske operacije|pomorskih operacija]] koje se moraju uzeti u obzir, a posebno činjenicu da su interesi [[Neutralnost|neutralnih]] zemalja neusporedivo više prisutni u pomorskim nego u kopnenim [[Vojna operacija|operacijama]].
 
Svi ovi čimbenici su doveli do kritičnog stupnja neizvjesnosti kada je u pitanju [[međunarodno pravo]] koje se primjenjuje na oružane sukobe na moru. Iako se [[Pomorska operacija|pomorske operacije]] ne događaju tako učestalo kao kopnene, neki nedavni sukobi su pokazali potrebu veće sigurnosti u području prava koje se primjenjuje na [[Pomorska operacija|pomorsko ratovanje]]. Sukob oko [[Malvinski otoci|Falklanda/Malvina]] je doveo do prve veće [[pomorske operacije]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i, iako srećom nije rezultirao nijednim ozbiljnim problemom vezanim uz sigurnost civila i [[Neutralnost|neutralne]] plovidbe, postavila su se mnoga pitanja u vezi korištenja [[Isključivi gospodarski pojas|isključivih gospodarskih pojasa]]. Drugi problem koji se je pojavio je bio negativni utjecaj propisa Druge [[ženevske konvencije]] na učinkovitost [[Sanitetski brod|sanitetskih brodova]] jer je takvim brodovima zabranjivala korištenje kodiranih signala. S druge strane, rat između [[Iran]]a i [[Irak]]a je doveo do učestalih napada na [[neutralnost|neutralno]] civilno [[brod]]ovlje i korištenja [[Isključivi gospodarski pojas|isključivih pojaseva]] od obiju zaraćenih strana. Obaranje [[iran]]skog [[Putnički zrakoplov|putničkog zrakoplova]] od strane američke raketne [[Krstarica|krstarice]] Vincennes je snažno potaklo pitanje praktičnih poteškoća vezanih uz točnu identifikaciju civilnih objekata od strane [[Pomorske snage|pomorskih snaga]] zaraćenih država i nejasne odnose između poslova civilnih vlasti uključenih u zračni promet i potreba sukobljenih snaga u tom području. [[Zaljevski rat|Drugi zaljevski rat]] je donio široku pomorsku aktivnost kada su [[Koalicijske snage]] uspostavile [[Blokada|blokadu]] bez da su je takvom i formalno proglasile. Posebno zanimanje su izazvale metode koje su se primjenjivale u nametanju [[Blokada|blokade]] i izuzeća koja su dopuštana zbog humanitarnih razloga. Isto tako, stupanj do kojeg je [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeće sigurnosti UN-a]] bilo ograničeno propisima [[Međunarodno humanitarno pravo|međunarodnog humanitarnog prava]] je bio jedno od važnih pitanja. Na kraju treba spomenuti i to da je polaganje [[Morske mine|morskih mina]] stvorilo dodatne probleme. Te su [[Morske mine|mine]] položene u vrijeme rata između [[Iran]]a i [[Irak]]a od kojih su neke uništile neutralne države. U lipnju [[1995.]] godine brod, kojega je unajmio [[Međunarodni odbor Crvenog križa]] radi prevoženja humanitarne pomoći civilima u [[Šri Lanka|Šri Lanki]], teško je oštećen i potonuo je nakon nailaska na [[Morska mina|morsku minu]]. [[Švedska]] vlada je međunarodnoj zajednici u nekoliko navrata predložila ugovor kojim bi se regulirala uporaba [[Morske mine|morskih mina]], najprije [[1989.]] godine na Vijeću za razoružanje [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a, zatim [[1991.]] godine neposredno prije prvog zasjedanja [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalne skupštine UN-a]], a na kraju i kao dodatni protokol [[Konvencija|Konvenciji]] zabrani ili ograničenju uporabe određenog [[Konvencionalno oružje|konvencionalnog oružja]] za koje se može smatrati da može izazvati prekomjerne povrede ili imati nediskriminirajuće učinke iz [[1980.]] godine. No, takve inicijative nisu naišle na razumijevanje.
252

uređivanja