Razlika između inačica stranice »Međunarodno humanitarno pravo«

(sređivanje)
Sustavni pokušaji ograničavanja ratnog barbarstva počelo se je razvijati tek u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] nakon razdoblja [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Svrha ratovanja je pobijediti protivničku državu, a to je moguće postići onemogućavanjem protivničke vojske. Stoga je zaključeno da mora postojati razlika među vojnicima i civilima te da se prema ranjenim i zarobljenim vojnicima treba odnositi humano. Ta su ugrađena u temelje suvremenog humanitarnog prava.
 
Suvremeno međunarodno humanitarno je nastalo iz dvije povijesne struje: tzv. Haškog prava koje se je ranije nazivalo '''''ratno pravo''''' i tzv. Ženevskog prava koje se je nazivalo i '''''humanitarno pravo'''''.<ref>Jean Pictet, Humanitarian law and the protection of war victims, Sijthoff, Leyden, 1975., ISBN 90-286-0305-0, str. 16-17</ref>. Te dvije struje su dobile nazive zahvaljujući brojnim međunarodnim konferencijama koje su rezultirale [[ugovor]]ima koji se odnose na rat i oružani sukob. To se posebno odnosi na [[Haške konvencije (1899. i 1907.)|Haške konvencije]] iz [[1899.]] i [[1907.]] te [[Ženevske konvencije]], od kojih je prva sastavljena [[1863.]] Obje struje su grane ''jus in bello'', međunarodnog prava koji se odnosi na prihvatljiva postupanja tijekom rata i oružanog sukoba<ref>[http://ihl.ihlresearch.org/index.cfm?fuseaction=page.viewpage&pageid=2083 Program za kolegijkolegija Humanitarna politika i istraživanje sukoba Sveučilišta u Harvardu]</ref>. Međutim, usvajanjem [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] [[1977.]] i pripadajućih dopunskih protokola spomenute dvije pravne struje su se pretočile u jednu dopunivši ih još i važnim odredbama koje se odnose na [[ljudska prava]].
 
== Osnovna pravila međunarodnog humanitarnog prava ==
252

uređivanja