Inačica od 10. rujna 2010. u 16:09 uredi Damir10.12 (razgovor \| doprinosi) 423 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 24. rujna 2010. u 01:12 uredi ukloni ovu izmjenu Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 50.154 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 7: Nenadović kreditni novac definira nominalnim novcem, pa su i računi koje takav sustav ima, izraženi u nominalnim iznosima. On predlaže formulu koja će pokazati koliki bi računi trebali bili u realnim iznosima. Tvrdi da u realnom iznosu korisnost (dohodak) mora biti veća od troška, jer inače u [[Društvo\|društvu]] ne bi bilo nikakvog napretka. Stoga tvrdi da se [[Dogma\|dogme]] ekonomske znanosti ostvaruju samo u nominalnim iznosima, a da se u realnim iznosima ostvaruju zakonitosti "viška korisnosti" za koje predlaže monetarni ekvivalent izražen nekreditnim novcem. Po Nenadoviću emisija nekreditnog novca po točno određenoj formuli (dM = kM ; k = (ponuda - potražnja)/potražnja) koja pokazuje koliki zapravo treba biti iznos realnog novca u sustavu, mora biti izražena kao nepovratni monetarni dar sustavu. Izvor nekreditnog novca leži u porastu ekonomske racionalnosti. Nekreditni novac predstavlja monetizaciju progresa. Tvrdi da zakonitosti tradicionalne ekonomije važe samo za slučaj da je višak korisnosti (odnosno nekreditni novac) jednak nuli, ali ako je višak korisnosti veći od nule, klasična ekonomija ne može objasniti ekonomske [[Pojava\|pojave]], jer njeni zakoni više ne važe. Obrazlaže kako se nekreditni novac u sustavu, umjesto svijesno, stihijski stvara, kroz otpisivanje ne naplativih dugova ili prerušen u proračunskom deficitu. Nenadović svoju teoriju šalje tadašnjem predsjedniku SAD [[Ronald ~~Regan~~Reagan\|~~Reganu~~Reaganu]] i njegovom ekonomistu [[Milton Friedman\|Miltonu Friedmanu]]. Friedman odgovara Nenadoviću, u pismu se nalazi znakovita rečenica po kojoj se a priori ne prepoznaje paradigma Nenadovićeve teorije o višku korisnosti, Friedman kaže: "The fundamantal defect i all such reasoning is the failure to recognize that what is called a profit or an excess of receipts over expenditures is also a cost" ("Fundamentalna greška svih tih rezoniranja je nesposobnost da se prepozna da je ono što se naziva profit, ili višak prihoda nad rashodima, također trošak".) ~~Regan~~Reagan kasnije ipak vodi politiku [[Proračunski deficit\|proračunskog deficita]], koja se tada smatrala ne znanstvenom. ==Svjetske refleksije na ideju nekreditnog novca== Line 23 ⟶ 22: U mnogim svojim javnim istupima Nenadović se trudi popularno razložiti ideju nekreditnog novca. Tako npr. obrazlaže hitri uspon nacističke ekonomije upravo puštanjem u opticaj nekreditnog novca, također ukazuje na činjenicu da je [[Marshallov plan]], koji je sa 5% GDP SAD-a u Europi povećao proizvodnju za 30%, i tako brzo otklonio strahovite posljedice rata, takođe bio dar, otpisani kredit, to jest nekreditni novac. Današnji streloviti usponu kineske ekonomije, u uvjetima globalne [[Recesija\|recesije]], Nenadović obrazlaže izvjesnim postotkom emisije nekreditnog novca. ==Izvori== Line 31 ⟶ 29: http://www.globalresearch.ca/index.php?context=va&aid=9193 http://www.monetary.org/toddaltmanreview.htm ==Vanjske poveznice== http://en.wikipedia.org/wiki/Richard_C._Cook http://en.wikipedia.org/wiki/C.H._Douglas http://en.wikipedia.org/wiki/Milton_Friedman http://en.wikipedia.org/wiki/Stephen_Zarlenga *http://www.zeitgeist-pokret.com/blog/monetarni-sistem/nekreditni-novac-kao-poklon-o-cemu-se-tu-radi [[Kategorija:Društvene znanosti]]

Nekreditni novac: razlika između inačica