Povijest hrvatskog kazališta: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodao renesansu, započeo barok |
|||
Redak 13:
Renesansno kazalište donosi i prva organizirana, autorska kazališna zbivanja pretežno u Dubrovniku i Hvaru te sa tragovima kazališnih zbivanja u Korčuli i na đačkim, javnim predstavama u Zagrebu (na latinskom jeziku).
Renesansno kazalište donosi procvat dramske literature. Doba je to kad stvaraju [[Mavro Vetranović]], [[Nikola Nalješković]], [[Marin Držić]], [[Hanibal Lucić]], [[Martin Benetović]] i mnogi drugi. Snažan je uticaj talijanskog kazališnog života što se očituje tematikom predstava te kazališnim nazivljem.
Simultanu pozornicu na otvorenom zamjenjuje "dublja" [[pozornica]] u zatvorenom prostoru nastala zbog glumčevog kretanja u okomitom smjeru u odnosu na publiku. Uvodi se tipizirani scenografski sustav sa određenim aspektima za tragičnu, komičnu ili pastirsku prikazbu. Osnivaju se i mnoge amaterske kazališne družine.
'''Barokno kazalište'''
Do 17. stoljeća, kazališne predstave se odvijaju po skoro cijelom hrvatskom području no i dalje prednjači [[Dubrovnik]]. Izuzev starih kazališnih vrsta ([[crkvena drama]], [[pastirska igra]], [[komedija]]...) pojavljuju se i nove: [[melodrama]] i [[glazbena pastorala]] ([[Ivan Gundulić]], [[Julije Palmotić]]) te ''trionfe'' i ''anonimne komedije'' sa vidljivim uticajima komedije [[dell' arte]].
'''Kazalište 18. i 19. stoljeća'''
| |||