Hallstatt: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{Naselje | ime = Hallstatt | ime_genitiv = Halstatta | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | slika_panorama = Hallstatsight.jpg | v...
 
Redak 110:
==Povijest==
{{Glavni|Halštatska kultura}}
[[Datoteka:Hammer CG (C06)HallstattSee.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Hallstatt oko 1830. godine (Christian Gottlob Hammer)]]
Usprkos svojoj zabačenosti i odsustvu puta, Hallstatt je jedno od najstarijih ljudskih naselja u Europi; zbog nalazišta soli. Sol je oduvijek bila vrijednom potrebštinom, te je ovaj kraj sa svojim rudnikom soli bio uvijek bogat. Sol se vadila još oko 5500 pr. Kr., što je dokazano kamenom sjekirom u obliku cipele, kojom se kopalo. Danas se može posjetiti ovaj najstariji rudnik soli na svijetu čiji ulaz se nalazi ispod samog sela Hallstatt.
 
Nema podataka o povijesti sela tijekom rimske vladavine i srednjeg vijeka. God. 1311., Hallstatt je postao trgovištem, što je dokaz da je zadržao gospodarsku važnost tijekom tih razdoblja. Sol se u obliku [[slanica|slanice]] (voda prezasićena solju), od 1595. godine, transportirala cjevovodom do [[Ebensee]]a gdje se izdvajala sol za trgovinu, što je najstariji novovjekovni cjevovod na svijetu, izgrađen od 13.000 debala<ref>Neal Bedford i Gemma Pitcher, ''Austria. Lonely Planet'', 2005. str. 56.</ref>. Prostora za sahranu tada već nije bilo, te su kosti starije od 10 godina bivale smještane u [[kosturnica|kosturnicu]]. U lokalnoj kapeli nalaze se mnoge lubanje ukrašene zlatom i označene s imenom, zanimanjem i datumom smrti pokojnika<ref>Simon Matys, ''The Archaeology of Human Bones'', Routledge, 1998. ISBN 0415166217. str. 108.</ref>.
 
Do konca 19. stoljeća, do Hallstatta se moglo doći samo čamcima ili uskom stazom. Prva cesta izgrađena je tek 1890. godine, i to uz rub jezera dizanjem u zrak mnogih stijena. God. 1864., Johann Georg Ramsauer je pronašao veliko prapovijesno groblje u blizini drevnog rudnika. Do 1863. godine otkopao je više od 1000 grobova, pri čemu se držao znanstvenim opreznim pristupom. Kako je to bilo vrijeme prije široke upotrebe fotografije, mjerio je i crtao svaki nalaz, pa čak i slikao akvarele u boji kako bi ih što vjernije prikazao. Njegov rad je uvelike unaprijedio način arheoloških iskapanja i arheologiju općenito. Kako je na ovom lokalitetu pronašao najstariju kovačnicu, ali i bogati nakit koji je govorio o trgovačkoj i gospodarskoj moći stanovnika, cijelo razdoblje željeznog doba (od oko 800. do 400. pr. Kr.) u ovom dijelu Europe nazvano je halštatskom kulturom.
 
<gallery>
Datoteka:Hallstatt um 1900.jpeg|<center>Hallstatt 1900. godine
Datoteka:Hallstätter-See.jpg|<center>Panorama sela s prilazne ceste
Datoteka:Hallstatt Markt Brunnen.jpg|<center>Glavni trg Brunnen
Datoteka:Bonehouse1.jpg|<center>Kosturnica u kapeli evanđelističke crkve
</gallery>
 
==Vanjske poveznice==