Inačica od 27. rujna 2010. u 16:48 uredi Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 27. rujna 2010. u 18:07 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits →‎Nacionalni park: vodostaj, bioraznolikost, povijest Novija izmjena →
Redak 23: '''Nežidersko jezero''' odnosno '''Niuzaljsko jezero''' ([[njemački]]: ''Neusiedler See'' = jezero Neusiedlera; [[mađarski]]: ''Fertõ tó'' = močvarno jezero), plitko jezero na granici [[Austrija\|Austrije]] i [[Mađarska\|Mađarske]], oko 183 km². Nalazi se na 115 m. nadmorsje visine (377 stopa), dugo je 36 i široko 6 do 14 kilometara. Zbog isparivanja povečana mu je slanosti. Većim svojim dijelom nalazi se u [[Gradišće\|Gradišću]] u Austriji, a manjim pripada [[Đursko-mošonjsko-šopronska županija\|Đursko (Jursko)-mošonjsko-šopronskoj županiji]] u Mađarskoj. Ime dobiva po austrijskom gradiću [[Nežider]]u (nje. ''Neusiedl''). Nežidersko jezero nastalo je u vrijeme [[pleistocen]]a prije nekoliko milijuna godina, vjerojatno kao posljedica tektonskih subsidencija. Prosječno dubina jezera iznosi 1,8 metara. Nema prirodnog otjecanja, a manje pritoke su mu [[Wolfsbrunn]], [[Wulka]] i još neke. Znatan dio obale obrastao je [[trska\|trskom]] koja se koristi u građevinarstvu. Bogato je [[riba\|ribom]] i privlačno turistima, osobito [[Beč]]anima. [[Datoteka:Neusiedler See im Winter.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Nežidersko jezero zimi]] ~~==Nacionalni park==~~ ==Vodostaj== Jezero je prije znalo često poplaviti, te je 1768. godine zabilježena njegova najveća veličina od 515 km², ali i drastično povlačenje vodostaja, te je u posljednjih 14.000 godina bilo 100 puta potpuno isušeno (posljednji put se skoro isušilo 1866. godine o čemu imaju svjedočanstva pojedinaca koji su ga prepješačili). Danas se vodostaj kontrolira vratima na kanalu blizu Fertőújlaka u Mađarskoj, što je ustanovljeno bilateralnim sporazumom Mađarske i Austrije iz 1956. godine. ==Bioraznolikost== ~~Danas se vodostaj kontrolira vratima na kanalu blizu Fertőújlaka u Mađarskoj, što je ustanovljeno bilateralnim sporazumom Mađarske i Austrije iz 1956. godine.~~ [[Datoteka:Photo at gaense nationalpark neusiedlersee neu.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Sivonoge guske prelaze put u Nacionalnom parku]] Većina jezera je okružena [[trska\|trskom]] koja ~~jer~~je prirodno stanište mnogim životinjskim vrstama ([[Štuka]], [[Sabljarka]]), a osobito [[Seoba ptica\|pticama selicama]] ([[Bijela roda]], [[Velika bijela čaplja]], [[Čaplja danguba]], [[Obična žličarka]], [[Sivonoga guska]], [[Crvenoprsa guska]], [[Orao štekavac]] i [[Eja strnjarica]]), a koja se žanje tijekom ledenih zima. Tako se spriječava trulež trske u vodi, a trska se prodaje za razne uporabe. Tijekom ljetnih mjeseci zna doći do požara trske koji se zbog konstantnih vjetrova brzo šire. Pored trske tu se mogu naći i mnoge rijetke biljke kao Dvolisna orhideja, mnoge vrste [[Perunika]], dok su istočne mađarske [[puszta\|puszte]] preplavljene [[biljka]]ma kao što su'' Puccinellia peisonis, Aster tripolium, pannonicum i Suaeda maritima''. Kvalitet vode je određen temperaturom vode, vjetrom i [[salinitet]]om, te visinom [[mulj]]a koji se talože iz [[sedimenti\|sedimenata]].▼ ==Povijest== ~~Austrijski nacionalni park ''Neusiedler See'' se spojio s mađarskim nacionalnim parkom ''Fertő-Hanság'' 1991. godine, te zajedno pokrivaju prostor od 235.88 km².~~ [[Datoteka:Lake Neusiedl and Hansag 1783.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Nežidersko jezero 1783. god. dok je imalo veliko močvarno područje ''Hanság'' koje se protezalo istočno]] Tragovi ljudskih naselja oko jezera datiraju u neolit, a gusto je bilo naseljeno od 7. stoljeća pr. Kr. narodima [[Halštatska kultura\|halštatske kulture]], što je ostalo i tijekom [[Stari Rim\|starorimskog]] doba. Kod [[Fertőrákos]]a se nalaze dvije rimske [[vila\|vile]] i [[rimski hram]] boga [[Mitra\|Mitre]] iz 3. stoljeća koji su otvoreni za javnost. God. 454., [[Teodorik Veliki]], [[Ostrogoti\|ostrogotski]] kralj, je rođen ovdje. Najvažnija naselja na obalama jezera su: [[Illmitz]] (''Illmic''), [[Podersdorf am See]] (''Pátfalu''), [[Weiden]] (''Védeny''), [[Neusiedl am See]] (''Nezsider''), [[Jois]] (''Nyulas''), [[Winden]] (''Sásony''), [[Breitenbrunn]] (''Fertőszéleskút'') , [[Purbach am Neusiedlersee]] (''Feketeváros''), [[Donnerskirchen]] (''Fertőfehéregyháza''), [[Oggau]] (''Oka''), [[Rust]] (''Ruszt'') i [[Mörbisch]] (''Fertőmeggyes'') u Austriji, i [[Fertőrákos]], [[Fertőboz]], [[Fertőd]], [[Balf]] i [[Fertőújlak]] u Mađarskoj. ▲Većina jezera je okružena [[trska\|trskom]] koja jer prirodno stanište mnogim životinjskim vrstama, a osobito [[Seoba ptica\|pticama selicama]], koja se žanje tijekom ledenih zima. Tako se spriječava trulež trske u vodi, a trska se prodaje za razne uporabe. Tijekom ljetnih mjeseci zna doći do požara trske koji se zbog konstantnih vjetrova brzo šire. Kvalitet vode je određen temperaturom vode, vjetrom i [[salinitet]]om, te visinom [[mulj]]a koji se talože iz [[sedimenti\|sedimenata]]. Austrijski nacionalni park ''Neusiedler See'' se spojio s mađarskim nacionalnim parkom ''Fertő-Hanság'' 1991. godine, te zajedno pokrivaju prostor od 235.88 km². God. 1993., Nacionalni park Nežidersko jezero prepoznat je u svijetu kada mu je dodijelja II kategorija IUCN zaštite. God. 2001., oba dijela parka (Austrijski i Mađarski) su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/772 UNESCO-v opis svjetske baštine]</ref> zbog svoje vrijednosti kao mjesta sastajanja različitih kultura (posljednjih 8.000 godina) i evolucije simbioze ljudske aktivnosti i fizičkog okoliša. Iznimna ruralna arhitektura oko jezera s palačama iz 18. i 19. stoljeća joj daje i kulturnu vrijednost. == Vanjske poveznice ==

Nežidersko jezero: razlika između inačica