Inačica od 26. rujna 2010. u 12:03 uredi Sokac121 (razgovor \| doprinosi) Ophoditelji, Administratori 21.094 edits m Uklonjena promjena suradnika 212.178.252.57, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Flopy ← Starija izmjena		Inačica od 27. rujna 2010. u 18:54 uredi ukloni ovu izmjenu 109.106.244.204 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Karte-Basarabia-Pos-01.png\|mini\|200px\|Položaj Besarabije na karti Europe]] [[Datoteka:Bilhorod Dnistrovskyi.jpg\|mini\|200px\|Srednjovjekovna ~~ukrajinska~~rumunjska utvrda [[~~Bilhorod-Dnjistrovskij~~Cetatea Alba (utvrda)\|~~Bilhorod-Dnjistrovskij~~Cetatea Alba]]]] [[Datoteka:Coat of arms of Bessarabia.png\|mini\|200px\|Grb Besarabije u sklopu Ruskog Carstva]] Redak 12: ==Povijest== Prostore Besarabije u srednjem vijeku su nastanjivali mnogobrojni narodi, posebno [[Slaveni]] sa ukrajinskih prostora poput plemena [[Tiveraca]] i [[Bijeli Hrvati\|Bijelih Hrvata]]. Taj je dio teritorija pripao [[Kijevska Rus'\|Kijevskoj Rusi]] u 10. stoljeću, zatim [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo\|Galičko-Volinjskom Kraljevstvu]] u 13. stoljeću. Regija od srednjovjekovlja ima brojnu slavensku populuaciju koja se kroz stoljeća smanjivala i miješala sa [[Mađari~~]]ma, [[Vlasi~~]]ma, [[Rumunji]]ma i drugim narodima u sve multikulturalniju entičku sredinu. Ime Besarabija proizlazi iz vlaške plemićke obitelji Besarab, koja je tim prostorima zavladala u 14. stoljeću. Na istom prostoru nešto kasnije je bila prisutna i dominacija [[Turci\|Turaka]]. Na prostoru Besarabije su vođene česte [[Ukrajinski kozaci\|kozačke bitke]], a krajem 18. stoljeća ruska carica je ukinula autonomiju [[Zaporoški kozaci\|Zaproških kozaka]] u središnjoj Ukrajini. [[Ukrajinci]] su tada ponovno u novim valovima nastanili južnu Besarabiju uz ušće [[Dunav]]a. Upravo je Besarabija razdjeljivala civilizaciju Slavena i Turaka u 17. odnosno 18. stoljeću. Redak 18: Na samom početku 19. stoljeća Besarabija je postala dijelom [[Rusko Carstvo\|Ruskog Carstva]] po Bukureštanskom sporazumu iz [[1812.]] godine, ujedno kao rezultat rusko-turskog rata u rzadoblju između 1806. i 1812. godine. Nakon Ruske revolucije, godine [[1918.]] Besarabija se ujedinila s Rumunjskom, ali ju je na osnovu tajnog sovjetsko-nacističkog pakta anektirao [[SSSR]] nakon dvadeset i dvije godine. [[Ukrajinci]] i [[Rusi]] bezuvjetno su pretendirali na potpuno zauzimanje Besarabije jer su na tom prostoru oduvijek živjeli Slaveni. Do danas se smatra da veći dio romaniziranog stanovništva Besarabije ima slavenske korijene i to se može primjetiti u njihovoj fizionomiji i kulturi. ~~[[Moldavci]] imaju nešto svijetliju put od Rumunja, njihova kultura ima dosta slavenskih karakteristika, no isto tako imaju dosta značajki sa [[Rumunji]]ma.~~ Kada se u invaziji na [[SSSR\|Sovjetski Savez]] [[1941.]] godine Rumuunjska pridružila nacističkoj [[Njemačka\|Njemačkoj]], ona je ponovo ~~prigrabila~~oslobodila tu pokrajinu. Kada je [[1944.]] godine u tu oblast ušla [[Crvena armija]], stvorena je [[Sovjetska Socijalistička Republika Moldova]]. Moldova je trebala izbalansirati povijesne romansko-slavenske kontroverze na tom prostoru, no danas su [[Moldavci]] skloniji pripajanju Rumunjskoj, posebeno zbog jezika i sovjetske represije. ==Popis stanovništva u 20. stoljeću==

Besarabija: razlika između inačica