Križevci: razlika između inačica

U srednjem vijeku u Križevcima postoji augustinski samostan i crkva Sv. Križa uz koju se [[1643]]. podiže zvonik, a unutrašnjost je [[barok]]izirana u XVIII. st. U njoj je nekoliko baroknih slika i mramorni oltar ([[Francesco Robba]], [[1756]].). U XVII. st. se grade franjevački samostan i pavlinska crkva Sv. Ane ([[1689]].). Krajem XVIII. st. dolazi do pojačane građevinske djelatnosti, izgrađene su prve veće zgrade svjetovnog karaktera, a pristupa se uređenju javnih površina. Izlazak grada izvan srednjovjekovnih okvira najbolje potvrđuje izgradnja kapele Majke Božje Koruške ([[1712]].-[[1725]].) zapadno od utvrde. Godine [[1786]]. preseljeno je sjedište župe iz crkve Sv. Križa koja je bila izvan zidina u napuštenu pavlinsku crkvu unutar utvrde. Osamostaljivanje Križevačke županije je zahtjevalo županijsku zgradu za potrebu koje je [[1768]]. kupljena palača obitelji Gladki, nadograđivana [[1779]]. i [[1780]]. Uz nju se istiću palače obitelji Karas ([[1796]].) i rodna kuća Franje Markovića ([[1798]].). Nekadašnji franjevački samostan, preuređen u biskupsku palaču (F. Arnold, [[1843]].-[[1845]].). Bivša franjevačka crkva, koja je postala [[Križevačka grkokatolička katedrala|grkokatoličkom katedralom]], restaurirana je 1894. - 1897. u neogotičkom stilu prema projektima ([[Hermann Bollé|H.Hermana BolléBolléa]]) si jedan je od najvažnijih Gesamtkunstwerka historicizma u Hrvatskoj. Ikone ne ikonostasomikonostasu i slikamaslike na zidovima djelo su C. Medovića, B. Čikoša Sessije, I. Tišova i BF. ČikošaKOvačevića, a oltar u svetištu terad oltaromje S. Pardona.