Agregacijsko stanje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Agregatno stanje''' je stanje tvari opisano kvalitativnim svojstvima koja ovise o [[temperatura|temperaturi]] i [[tlak]]u.
Promjena agregacijskih stanja ovisi isto tako o veličini čestica i jačini privlačnih sila.
Klasična [[fizika]] poznaje tri agregatna stanja:
* Kruta tvar ili [[krutina]] (S) - Udaljenosti između čestica vrlo male. Nestlačive. Velika gustoća čestica, jake privlačne sile, čestice titraju samo oko središnjeg položaja ne napuštajući geometrijski oblik. Stalan obliki stalna struktura.
* kapljevita tvar ili [[kapljevina]], bolje poznata kao [[tekućina]]▼
▲*
Većina tvari zagrijavanjem prelazi iz krutog u kapljevito stanje. Temperaturu pri kojoj počinje taj prijelaz nazivamo [[talište]]m. Daljnjim zagrijavanjem tvar prelazi iz kapljevitog u plinovito stanje, a odgovarajuću temperaturu nazivamo [[vrelište|vrelištem]].▼
i udaljenosti između čestica. Nemaju stalan oblik i volumen. (Anomalija vode, VAŽAN POJAM). Čestice se relativno slobodno gibaju i poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze.
* Plinovita tvar ili [[plin]] (G) - Velika udaljenost među česticama. Skoro nikakva privlačna sila. Čestice se slobodno
gibaju. Nemaju uređenu strukturu. Plinovi su stlačivi i volumen im ovisi o, i uz utjecaj temperature i tlaka. Bilo kakva posuda se brzo ispunjava plinom. Položaj čestica brzo se mijenja u svim smjerovima u prostoru.
▲Većina tvari zagrijavanjem prelazi iz krutog u
Neke tvari prelazi direktno iz krutog u plinovito stanje, tj. ne postoje u kapljevitom stanju.▼
Tvari prelaze iz plinovitog u tekuće (kondenzacija), a onda iz tekućeg u kruto (kristalizacija). Isto tako tvari mogu prelaziti iz krutog u plinovito i iz plinovitog u kruto (bez tekućeg agregacijskog stanja između u procesu).
* Iz krutog u plinovito - SUBLIMACIJA
* Iz plinovitog u kruto - KRISTALIZACIJA
▲Neke tvari prelazi direktno iz krutog u plinovito stanje, tj. ne postoje u
Tekućine su nestlačive, kao i krute tvari.
Ako stlačimo plinovite tvari one kondenziraju (prelaze u tekuće stanje).
TLAK PLINA - Rezultat neprekidnog udaranja čestica u stijenke posude.
ANOMALIJA VODE - Pojava pri kojoj je voda najgušća pri 4°C, iako svi znamo da kod ostalih tekućina je najveća gustoća na 0°C tako
da led (0°C) Može plivati u vodi te tako omogućuje život svim živim bićima u vodi po zimi.
Osim ovih osnovnih stanja koja susrećemo u našoj okolini i čija su svojstva dobro poznata, tvari pri iznimno niskim ili visokim temperaturama odstupaju od klasičnih modela, i danas su poznata i slijedeća stanja:
| |||