Juraj Križanić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 93.136.27.38, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 93.142.134.248
Mecky (razgovor | doprinosi)
Redak 6:
===Idejna i politička borba===
Križanić se smatra jednim od najranijih pristaša [[Slaveni#Panslavenstvo|panslavenstva]].
Idejama o [[Ekonomija|ekonomskoj]] i [[Politika|političkoj]] nezavisnosti, o ubitačnosti vjerskog razdora i zloupotrebe [[Crkva|Crkve]], kao i pogledima na [[rad (ekonomija)|rad]], [[ekonomija|ekonomiju]] i [[državna uprava|državnu upravu]] Križanić je jedinstvena pojava unutar [[Hrvatska književnost|hrvatske književnosti]] u [[17. stoljeće|17. stoljeću]]. U svojim političkim istupima otvoreno je propovijedao opravdanost buna i ustanaka protiv okrutnosti i tiranstva ruskog cara i njegove vlade. Naime, Križanić je želio moćnu, u smislu kasnijeg [[prosvijećeni apsolutizam|prosvijećenog apsolutizma]], organiziranu rusku državu kao protutežu i branu [[Nijemci]]ma koje je smatrao glavnim i najopasnijim neprijateljima svih [[Slaveni|Slavena]]. Na Nijemce se žestoko obarao zato što su stoljećima nastupali ekspanzionistički i osvajački prema slavenskim narodima, nastojeći podjarmiti i porobiti ih. Križanić je smatrao da je vjerski raskol za naš narod, (Slavene), besmislen i štetan jer su ti vjerski sukobi upereni na naše međusobno upropašćivanje i uništavanje i upozoravao je na to da oni koji među slavenskim narodima podržavaju vjerski razdor nama žele toliko dobra koliko vuci ovcama. [[Pravoslavlje|Pravoslavno]] svećenstvo ga je optuživalo da je plaćeni agent [[Rim]]a koji u interesu [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]] radi na pokatoličenju Rusa i ostalih pravoslavnih Slavena.
Križanić je u svojim političkim pogledima uvijek stavljao nacionalne interese iznad crkvenih, a kada se radilo o nezavisnosti slavenskih država ([[Poljska|Poljske]] i [[Rusija|Rusije]]) odlučno je ustajao čak i protiv pape. U političkom djelovanju također se zalagao za socijalnu pravdu, ravnopravnost žena i dr. Okomio se i na plemiće opisujući ih:
''...nema veće nepravde od one koju čine ovakvi ljudi, koji ne pridonose nikakve koristi općem narodnom dobru, a služe se više od drugih i samo na svoju korist najboljim narodnim dobrima...''
Križanić visoko cijeni rad i smatra ga jedinim opravdanim izvorom stjecanja: ''Nepravedna je svaka dobit koja nije stečena bez muke, bez znoja i bez utrošena vremena ili koja je stečena nepravično, otimačinom ili na prijevaran način.'' Bio je protivnik mnogih crkvenih praznika za koje je smatrao da upropaštavaju i osiromašuju narod. U svojim političkim viđenjima razlikovao je pravedne, opravdane ratove od nepravednih:
''Svaki kralj dužan je brinuti se da pribavi svojemu narodu mir ili spokojnost, a svaki kralj nije dužan voditi ratove, ako ne bude napadnut sa strane.''
 
===''Gramatično iskazanje''===